Fina je operativni voditelj Centralne platforme za razmjenu elektroničkih računa te statusnih poruka vezanih uz e-račune. Posreduje između korisnika izdavatelja, odnosno njihovih informacijskih posrednika s jedne strane te javnih naručitelja, odnosno njihovih informacijskih posrednika s druge strane. 

Financijska agencija je i dobitnica nagrade 'Zlatno Teslino jaje' za najbolju inovaciju u visokim tehnologijama za e-račun. O stanju centralne platforme, inozemnim e-računima i edukaciji, razgovarali smo s direktoricom Sektora komercijalnih digitalnih rješenja Andrejom Kajtaz.

S obzirom na to da je Fina centralni informacijski posrednik koji obavlja uslugu zaprimanja i slanja elektroničkih računa, kakvo je sadašnje stanje centralne platforme u statističkim pokazateljima? 
Statistiku interpretiramo od srpnja prošle godine, od kada je na snazi zakonska obveza za zaprimanje elektroničkih računa u javnoj nabavi. Do sredine siječnja 2020. uspješno je razmijenjeno više od 3 milijuna e-računa.  Broj korisnika koji su za sada poslali barem jedan e-račun prema javnim naručiteljima je nešto veći od 39.000, a broj javnih naručitelja je nešto veći od 5600, s tim da je razvidno da se broj korisnika izdavatelja e-računa povećava na mjesečnoj razini, a broj javnih naručitelja je očekivano dosegao više-manje svoju razinu, obzirom na njihovu zakonsku obvezu za zaprimanje e-računa. 

Koliko pravnih subjekata koristi informacijske posrednike? Koliko je informacijskih posrednika na tržištu,  imate li podatak kojom se dinamikom pojavljuju novi?
 Većina korisnika koristi nekog od informacijskih posrednika, trenutno ih je 18, uključujući i Finu, koja je zapravo prvi informacijski posrednik, još od 2007. kada je sam pojam e-računa bio apstrakcija.  Ono što se primjećuje sada, kao posredna posljedica Zakona o izdavanju elektroničkih računa u javnoj nabavi, da sve više korisnika traži i razmjenjuje e-račune i između korisnika realnog sektora. Dakle, i za onu skupinu primatelja koja nije zakonom obvezna. To primjećujemo kod svojih korisnika, koji su izabrali Finu kao posrednika, da se traži mogućnost slanja računa i prema državi i prema drugim korisnicima. I to je zapravo ono što je motivirajuće za ovaj projekt, pokreće i nas, a vjerujem i druge posrednike, da konstantno rade na unapređenju svog servisa i izvan zakonskih obveza.  Dinamika ulaska posrednika je trenutno krenula lagano stagnirati, za razliku od lipnja do listopada, kada se mjesečno registrirao barem jedan novi. Svatko je našao neko svoje tržište. Govoreći iz vlastitog iskustva, broj korisnika koji dolaze i traže cjelovitu uslugu je i dalje u porastu. Veseli nas to, možda to dokazuje da ipak radimo dobar posao.

Koja su najčešća korisnička pitanja o e-računu? Imaju li još određenih izazova u procesu izdavanja i zaprimanja e-računa?
Korisnička pitanja se razlikuju temeljno od početaka primjene. Tada se najviše pitanja vrtjelo oko (ne)mogućnosti korištenja, što treba, zašto treba, kako treba…zašto radi ovako, a ne onako, pa problemi s isporukama, statusima. Sada je cjelokupni taj zvjezdasti sustav razmjene stabiliziran, a pitanja su sadržajne prirode.  Orijentiraju se na vlastite primjene, pomoć pri definiranju odgovarajućih stavki svojih računa u odnosu na EU normu i slično. Naravno, neki tek očekivano kreću s kompletnom i kompleksnijom automatizacijom, pa se traži pomoć i rješenja prilikom testiranja i implementacije. Razvoj digitalnih servisa traži jačanje korisničke podrške u svakom obliku.  Osobni kontakt, brza reakcija, online podrška, telefonska…sada uvodimo i samopomoć putem chatbot rješenja, nastavno na veliku bazu znanja koju smo bildali i za 'machine learning'. Unatoč tome, puno ljudi raznih profila je konstantno involvirano u korisničku podršku i tako će i ostati. Može i treba samo ići na bolje. I još treba konstantno jačati i gledati da li negdje 'pušta' kako bi se popravilo. Trenutno smo se jako posvetili unapređenju customer care rješenja. Napredak je primijećen, ali sam sigurna da ćemo vas još pozitivno iznenaditi koji puta.

U svibnju prošle godine Europska je komisija službeno opomenula 12 država članica (Cipar, Finska, Francuska, Grčka, Irska, Litva, Luksemburg, Mađarska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija i Španjolska) zbog nepoštivanja roka implementacije e-računa. Kakvo je stanje s inozemnim e-računima u Hrvatskoj? Kako ga strani dobavljač može poslati?
Da, te države su opomenute, za razliku od Hrvatske koja je pohvaljena od strane EU komisije za uspješnu prilagodbu EU direktivi. Jedan od načina putem kojeg dobavljači sa sjedištem izvan RH obveznicima javne nabave mogu poslati račun je putem PEPPOL mreže za prekograničnu razmjenu e-dokumenata.  PEPPOL je skup artefakata i specifikacija koji omogućuju razmjenu računa u prekograničnoj javnoj nabavi. PEPPOL nije platforma, već skup tehničkih specifikacija za prilagodbu postojećih sustava razmjene kako bi se omogućila interoperabilnost diljem Europe i svijeta. Razmjena dokumenata putem PEPPOL infrastrukture u skladu je s europskom normom i PEPPOL BIS Billing 3.0 specifikacijom. Kupci i dobavljači mogu odabrati svog preferiranog pružatelja pristupne točke u svojoj državi kako bi se povezali sa svim sudionicima PEPPOL-a koji se već nalaze na mreži. Fina je certificirana pristupna točka (AP) u RH, koja komunicira s ostalim registriranim PEPPOL pristupnim točkama, a svaki obveznik javne nabave koji je registriran na Centralnu platformu objavljen je putem 'Service Metadata Publishera' u 'Service Metadata Locator-u' i omogućeno mu je zaprimanje računa u skladu s EU normom putem PEPPOL infrastrukture. Drugi način kojim inozemni dobavljač može poslati račun obvezniku javne nabave jest ponovno odabir informacijskog posrednika koji je svoj sustav povezao s centralnom platformom.

Kako se Fina prilagodila ovom kompleksnom digitalnom sustavu? Je li proces implementacije bio zahtjevan?
Prilagodila se i čini to konstantno. Možda nam je teže nego drugima jer u startu je percepcija oko Fine kriva i nepovoljna za nas. Naravno da je proces bio kompleksan, ovo nisu ni mali niti jednostavni projekti, a nadasve ne beznačajni. Javnost je po inerciji bila protiv nas iz raznih razloga.  Daleko od toga da nema ili nije bilo opravdanosti u negativnom 'glasu naroda'. Ali sama činjenica da nešto nije bilo dobro ili da treba bolje, mene osobno, a i moj tim, pokreće da onda i napravimo bolje. Nekad to ne ide onom dinamikom i brzinom kakvom bih voljela da ide, ali ništa se nije stavilo pod tepih ili zanemarilo. Sa sigurnošću mogu reći da smo sve slušali i uvažili sve što se moglo.  Projekt je značajan, a zaista je puno pozitivnih gospodarskih efekata sada već vidljivo, koji su proizašli iz njega. Nisam sigurna da bi išta moglo biti bolje ili drugačije, da Fina nije dio procesa, kako su mnogi implicirali. Dapače. S obzirom na razne doživljene situacije, mogla bih satima pričati o kaosu koji je mogao biti daleko veći da ne postoji centralni sustav između svih dionika.  

Kakvu ulogu ima edukacija u projektima poput e-računa?
Iznimnu. Pogotovo kada se radi o takvim promjenama uhodanih navika. Ne samo da je proces elektronički, već su se morala usvojiti pravila EU norme, standard, shvatiti odredbe Zakona i pravilnika, razumjeti obvezu i ono što ona nije. Fina je održala samo u svojim prostorima više od 100 poslovnih radionica i isto toliko tehničkih radionica. Uz to se tijekom prošle godine odradio velik broj seminara, predavanja, edukacija u organizaciji raznih tijela. S obzirom na buran ljetni početak primjene, opet se činilo da nije bilo dovoljno jer je i dalje bilo puno nejasnoća. Znači, edukcije i informiranje ne smiju prestati, od strane svih koji se na bilo koji način bave implementacijom i provedbom e-računa.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno

* Sadržaj omogućila Fina