“Do kraja veljače stiže prvih 10 prioritetnih standarda zanimanja”

Autor: Lucija Špiljak , 11. veljača 2020. u 06:33
Mislav Balković, dekan Algebre i predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju/Goran Stanzl/PIXSELL

Novi zakon o obrazovanju odraslih napisan, ali stoji u proceduri u Vladi i pitanje je kada će ugledati svjetlo dana.

Ulaskom u EU Hrvatska je krenula s reformskim instrumentom kojim se uređuje cjelokupni sustav kvalifikacija na svim obrazovanim razinama. Riječ je o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) koji se temelji na ishodima učenja i usklađen je s potrebama tržišta rada, pojedinca i društva unutar tri elementa; standarda zanimanja, standarda kvalifikacije i konačno nastavnog ili studijskog programa.

U tijeku je niz projekata implementacije HKO-a koji okupljaju stručne i udruge poslodavaca, među kojima je i HUP koji će u suradnji s Ministarstvom rada razviti 50-200 prioritetnih standarda zanimanja. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra i predsjednik HUP-Udruge poslodavaca u obrazovanju, otkrio nam je u kojoj je fazi implementacija.

Što za naše tržište rada predstavlja HKO?
Osnovna namjena instrumenta je povezati tržište rada, odnosno poslodavce i obrazovanje kroz nekoliko elemenata kakve dosad u Hrvatskoj nismo imali. Prvi je standard zanimanja koji predstavlja detaljan opis što sve osoba treba znati i koji su ključni poslovi u pojedinom zanimanju. Drugi je standard kvalifikacije, dokument koji objašnjava koje sve ishode učenja, odnosno znanja i vještine onoga tko dobiva kvalifikaciju. Ideja je da se ponuđači obrazovanja dogovore, između ostalog, koje će sve ishode učenja, staviti u svoje programe, a koje će svaki izabrati prema vlastitim specifičnostima, što daje veću dozu sigurnosti poslodavcima, ali i studentima te budućim studentima jer će stjecati set znanja koji je prepoznatljiv i dobrim dijelom usklađen. Stanje koje imamo danas nije sasvim takvo i moguće je da na nekom fakultetu dobijete za istu kvalifikaciju jedne kolegije, i ishode učenja, dok je na drugom potpuno drugačije. Treći element koji oduvijek postoji, a kvalifikacijski okvir ga dodatno produbljuje, jesu nastavni i studijski programi, odnosno kurikulumi. Kada će RH u kvalifikacijskom okviru imati opisana ključna zanimanja i kvalifikacije, onda će i programi koji se na njih vežu dobiti oznaku kvalitete, odnosno potvrdu da su izrađeni prema HKO-u. To bi trebalo povećati atraktivnost takvih programa u odnosu na neke stare koji to još neće imati, a očekivano će se i dalje provoditi.

Kako ide implementacija?
Zakonska regulativa na snazi je još od 2013. , pravilnici nešto kasnije, no provodilo se mnogo projekata koji su izrađivali standarde zanimanja. U sektoru elektrotehnike i računarstva koji vodim, imamo 7-8 standarda zanimanja koje smo odobrili. Standarde odobrava Sektorsko vijeće. Kada Vijeće odobri prijedlog standarda zanimanja, on postaje javni dokument, kao i standard kvalifikacije. Uz nekoliko već odobrenih standarda zanimanja, još ih je desetak čeka odobrenje na sljedećim sjednicama. Krenulo je ozbiljno. Važno je da se na kraju obrazovnog procesa steknu ishodi učenja koje kvalifikacija propisuje, a način na koji će pojedina ustanova do toga doći odnosno kako će organizirati nastavni proces ostaje u ingerenciji samih ustanova.

Je li okvir obavezan?
Nije, već mogu postojati i programi koji nisu u kvalifikacijskom okviru. Prvi standardi kvalifikacije su tek nedavno odobreni i proći će vremena dok se programi ne odobre. Namjerno nismo išli na obveznost HKO-a kako bismo izbjegli problem ‘prekonoćnog’ usklađivanja programa kakav smo doživjeli s Bolonjom. Za očekivati je da će većina obrazovnih ustanova ići za time da svoje programe uskladi s HKO-om kroz natječaje i dostupna bespovratna sredstva, pogotovo u visokom obrazovanju i srednjoškolskom, poglavito strukovnom gdje se provode neki projekti u kojima HUP sudjeluje. Nadalje, HKO je zamišljen tako da pokriva kompletno obrazovanje. Europa je europski kvalifikacijski okvir podijelila na 8 razina, od čega će se razina 5 u Hrvatskoj tek početi znatnije razvijati, a riječ je o kraćim programima, za usavršavanje, od dvije godine nakon srednje škole ili tijekom studija. Novi zakon o obrazovanju odraslih napisan, ali stoji u proceduri u Vladi i pitanje je kada će ugledati svjetlo dana. On ide upravo prema tome da regulira obrazovanje odraslih, gdje je i najviše problema s kvalifikacijama koje se zovu isto, a sadržaj programa je potpuno različiti jer je tu regulacija najniža. Stav je da se barem ovdje HKO nametne kao obvezni instrument kad su već verificirani programi oslobođeni PDV-a kako bi se povezivanjem uz standard kvalifikacije zaštitili građani koji ih upisuju i kako bi se podigla kvaliteta obrazovanja odraslih.

Hoće li se zanimanja i kvalifikacije izjednačiti s onima vani?
S kvalifikacijskim okvirom naše kvalifikacije postaju prepoznatljivije u Europi iako tu nema automatizma priznavanja niti je ideja da se uvodi harmonizacija u smislu sadržaja. I kod nas i u svijetu postoji infrastruktura ministarstva i agencija koje provjeravaju diplome i određuju njihovu vrijednost za nastavak obrazovanja ili za pristup tržištu rada u pojedinoj državi. Ako je vaša kvalifikacija u kvalifikacijskom okviru, onda se sama provjera pojednostavljuje i zapravo se dobrim dijelom svodi na pitanje je li dokument vjerodostojan.

Koja je uloga HUP-a?
U tijeku je partnerski projekt u kojem HUP surađuje s Ministarstvom rada. U dvije godine zadatak je razviti 200 prioritetnih standarda zanimanja. HUP bi do kraja veljače isporučio prvih 10, a narednih godina još 40. HUP je razgovarao sa svojim granskim udrugama kako bi vidjeli koja su to ključna zanimanja, dok je Ministarstvo dalo listu onih zanimanja koja su identificirana kao prioritetna sukladno izboru sektorskih vijeća. Očekujem da će se uz spomenutih 200 zanimanja standardizirati barem još 100 visokoškolskih zanimanja kroz EU projekte. Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih radi na 100 strukovnih srednjoškolskih zanimanja, a regionalni centri kompetentnosti kreću u fazu izrade standarda zanimanja i kvalifikacije te izrade novih kurikuluma, što se također financira iz Europskog socijalnog fonda. Očekujem da će upravo u 25 regionalnih centara biti razvijeno još 50-100 standarda zanimanja. Hrvatska ne mora standardizirati sva zanimanja u nacionalnoj klasifikaciji, gdje ih je gotovo 4000. Trebali bismo pokriti recimo 300 ili 400 ključnih gdje radi više od 90 posto ljudi u Hrvatskoj. Mislim da ćemo kroz pet godina kompletno pokriti potrebe društva i možemo očekivati da će ključne kvalifikacije i programi biti napravljeni. Na sektorsko vijeće za elektrotehniku i računarstvo već ovaj tjedan dolazi kvalifikacija za zanimanje tehničar za računarstvo i tehničar za elektroniku, što su ključni programi u našem sektoru u koje se upisuje najviše učenika. Dakle, kad riješimo te dvije kvalifikacije, pokrili smo već značajan broj učenika.

Komentirajte prvi

New Report

Close