Kako je objavila Europska komisija, skladišta plina Europske unije već su puna 90 posto, gotovo tri mjeseca prije roka, što će Uniji omogućiti da sigurno preživi zimu bez ruskog goriva. Hrvatska je u ovom segmentu čak i iznad prosjeka EU jer je naše Podzemno skladište plina (PSP) Okoli, kapaciteta 550 milijuna kubnih metara plina, već gotovo u potpunosti puno.

Naime, kako su nam kazali u PSP Okoli, prema podacima o korištenju kapaciteta sustava skladišta plina, koje tvrtka svakodnevno objavljuje na svojoj službenoj internetskoj stranici, na plinski dan 20. kolovoza 2023. radni volumen korisnika skladišta zapunjen je s 4,63 milijardi kWh prirodnog plina, to jest sa 97 posto ugovorenih kapaciteta, što nadmašuje prosjek Europske unije.

Znatno prije roka
“Budući da je redoviti ciklus utiskivanja i dalje u tijeku te da dinamika utiskivanja i stanje zapunjenosti ovise ponajprije o korisnicima našeg skladišta, možemo očekivati da će do 30. rujna (+/- 30 dana), dokad traje ciklus utiskivanja, PSP Okoli biti i 100-postotno zapunjen”, navode iz PSP-a.

Iako je plin proteklih tjedana u Hrvatskoj doveo do velike energetske afere čiji bi se rasplet po pitanju kaznene ili političke odgovornosti mogao dogoditi na jesen, u Okoliju kažu da ta događanja na njih nisu imala efekata. “Tzv. afera HEP – Ina nije imala nikakav utjecaj niti posljedice na poslovanje tvrtke Podzemno skladište plina.

Naime, kao operator sustava skladišta plina, PSP je dužan, na temelju zahtjeva, nominacija svojih korisnika – zakupaca skladišnih kapaciteta, osigurati sve tehničko-tehnološke uvjete za besprijekorno utiskivanje ili povlačenje količina plina, a što PSP redovito i čini”, kažu za Poslovni dnevnik u ovoj tvrtki.

Da su i ostale zemlje Unije na vrijeme riješile pitanje svojih zaliha plina, potvrdila je Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. “Skladišta plina u EU-u dosegla su 90 posto, znatno prije roka. Zajedno se odvikavamo od ruskog plina. I nastavljamo paralelno raditi na raznolikijoj opskrbi energijom za budućnost.

Prošle godine vršna popunjenost skladišnih objekata dosegnula je 95 posto kapaciteta”, navela je von der Leyen. Osim toga, 2022. godine zemlje EU su se složile smanjiti potrošnju plina za 15 posto kako bi prebrodile zimu 2022.-2023. Ovi napori smanjili su potražnju za plinom za gotovo 18 posto, pri čemu su gotovo polovinu uštede postigla domaćinstva.

Njemačka je ovog ljeta odobrila ubrzanje izgradnje LNG terminala kako bi kompenzirala prekid isporuke iz Rusije. Češka je izvijestila da su skladišta bila 90 posto puna u kolovozu. Zemlje članice EU moraju napuniti svoja skladišta na najmanje 90 posto do 1. studenoga prema novim ciljevima za skladištenje plina usvojenim lani.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Alternativni pravac
Osim skladišta Okoli, Hrvatska ima stratešku rezervu plina i kroz LNG terminal na Krku gdje je u 2,5 godine njegova postojanja pretovareno 70 brodova za ukapljeni prirodni plin s ukupno 9,5 milijuna kubičnih metara prihvaćenog plina, a koji je nakon procesa uplinjavanja imao volumen od 5,7 milijardi kubika. Posljednji, 70. brod koji je 13. kolovoza pristao na LNG terminal bio je “Maran Gas Ulysses”, koji plovi pod grčkom zastavom, a njegovi spremnici imaju kapacitet od 174.000 kubnih metara LNG-a.

Spomenimo da se lani krenulo u projekt izgradnje još jednog podzemnog skladišta plina i to u Grubišnom Polju koje bi moglo biti u funkciji najranije 2027. Radi se o manjem skladištu, 40 milijuna kubika, ali zato puno veće brzine punjenja i pražnjenja.