Ministar financija Zdravko Marić već je lani krenuo u refinanciranje duga cestarskog sektora, a nakon prve runde u iznosu 1,25 milijardi zaključene u studenome, uskoro se očekuje i realizacija druge.

Vlada bi novi aranžman trebala potvrditi do kraja mjeseca, odnosno na sjednici idućeg tjedna. Izvjesno je da će ta druga runda financijski biti veća od prve, ali prema svemu sudeći ne baš duplo, kako se još donedavno najavljivalo.  Prvotno se u drugom koraku financijskog restrukturiranja namjeravalo 'uvezati' oko 2,5 milijarde eura postojećih kredita triju državnih cestarskih tvrki, ali najnovije neslužbene informacije kažu da će ona obuhvatiti nešto više od 1,8 milijardi eura.

Nešto manji iznos od planiranog među financijašima se pripisuje pravnim razlozima i klauzulama, zbog čega je neka od kreditnih partija vjerojatno 'u hodu' otpala iz aranžmana. Novim klupskim kreditom tako bi se trebalo zamijeniti 1,14 milijardi eura duga Hrvatskih autocesta (HAC), 475 milijuna eura Hrvatskih cesta te oko 200 milijuna eura kredita Autoceste Rijeka Zagreb (ARZ). 

Uključujući i prvu fazu refinanciranja 1,25 milijardi eura izdanjem euroobveznica (uz prinos ispod tri posto i kupon od 2,75 posto, dospijeća 2030.), uskoro će, dakle, ukupno biti restrukturirano gotovo 60 posto od ukupno oko 5,2 milijarde eura duga cestarskog sektora. Time će se, uz produljenje ročnosti, povećati i uštede na troškovima kamata slijedom zamjene skupljih kredita jeftinijima.

Podsjetimo, one su se nakon prve runde procjenjivale na oko 160 milijuna godišnje. Iako će se konačni uvjeti kredita kluba domaćih banaka pouzdano znati tek s Vladinom odlukom idući tjedan, glavnina ih se smatra dogovorenim. Tako je, primjerice, gotovo sigurno da će novi kredit biti na rok od 12 godina, s tim da bi prve tri de facto bile poček, tj. predviđene su tek sitne obveze plaćanja. 

Prema trenutnim neslužbenim informacijama, novi će kredit najvjerojatnije biti s valutnom klauzulom, iako se još donedavno procjenjivalo da bi izbor mogao biti 'čisti' devizni kredit, a neki su spekulirali i o kunskom. Kad je posrijedi cijena, u financijskim krugovima tvrdi se da je više-manje usuglašeno da će se refinanciranje realizirati uz maržu od oko dva postotna boda (moguće i neznatno ispod toga) povrh euribora. Sve u svemu, skora operacija nemalo će pridonijeti održivosti duga  cestogradnje, a u preostalom dugu koji nije zahvaćen refinanciranjem sada se dobar dio odnosi na zajmove međunarodnih finacijskih organizacija koji su inače povoljniji od klasičnih komercijalnih.