Poruka prvih sto dana Vlade je – donijeli smo odluke, sažeo je svoje impresije premijer Zoran Milanović u jučerašnjem jednosatnom odgovaranju na 37 od 1053 pitanja građana pristigla putem društvenih mreža. Odgovaranje premijera u prijenosu uživo je pratilo 23 tisuće građana. Taj će oblik komunikacije postati, najavljuju u Vladi, uobičajena praksa.

Što je napravljeno u sto dana?
Vjerujem da ono dobro što smo napravili i ono što smo namjerno propustili napraviti upravo usmjereno prema cilju da se počnemo kretati i rasti.

Zašto veći PDV?
S jedne smo strane predvidjeli niz olakšica u gospodarstvu, a s druge strane taj je novac negdje trebalo namaknuti i odlučili smo se za jednu nepopularnu mjeru. To nije kocka, ali ima elemente rizika. No gore od toga je ukopati se i ne činiti ništa, čekati da sve prođe od sebe.

Kako do većih plaća?
To ovisi o gospodarskom rastu bez kojega za Hrvatsku nema stabilnije kreditne pozicije, a ona ne znači puko zaduživanje radi potrošnje, već bolji rejting i manju premiju rizika, da bi zemlja mogla ići u projekte. Kad počnemo rasti, rasti će i plaće. Bez toga, nažalost, nema. To je zatvoreni krug. Hrvatska mora izaći iz situacije da ovisi o procjenama rejting agencija svaka tri mjeseca. Vjerujem da ćemo do kraja godine vidjeti konkretne rezultate. Do tada će, najavio je, krenuti i projekt Plomin 3.

Može li se raskinuti ugovor s Vatikanom?
Taj ugovor ima nekih nedostataka, ali dugoročni odnosi se baziraju na povjerenju. Crkva se lani odrekla 50 milijuna kuna. Zbog toga su napadi na Crkvu kod izrade proračuna bili pretjerani. Ako Vlada financira svašta, ne vidim problem da financira Katoličku crkvu. Dok sam ja premijer, taj novac, tih 250 milijuna kuna će ići iz proračuna, no s druge strane to je i javni novac koji mora biti nadziran.

O visokim kamatama?
Premija rizika je u Hrvatskoj oko 3,5, a u Češkoj 1 posto. To je ogromna razlika u cijeni zaduživanja koju ima Hrvatska, iako ona ne spada u zemlje koje se najteže zadužuju u Europi, i o toj procjeni ovisi i visina kamate koje u Hrvatskoj daju banke. To je matematički jednostavna računica, politički je užasno komplicirano.

Privatizacija?
Nema rasprodaje strateških resursa, šuma, vode, transmisije energije, Janaf, pa i ACI marina. Nitko nije rekao da će Vlada prodati Petrokemiju, ali nakon godina gubitaka tvrtka sada ostvaruje dobit, treba velika ulaganja da održi konkurentnost, a država za to nema novca. Izgleda da je jedini način da u priču kontrolirano uđu partneri. Neću reći da je to slamka spasa, ali jest šansa. I u tvrtkama koje su na tržštu, CO, HPB ili Petrokemiji, država će ostati pristuna, no neće voditi glavnu riječ. Popunjavanje proračuna zadnji je motiv privatizacije, zbog toga garantiram neće biti prodana niti jedna dionica.

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima