Za jedno radno mjesto u prodaji i logistici na domaćem tržištu rada bori se od 60 do 70 kandidata, a ponuda zaposlenja u sektoru proizvodnje prevladava tek u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, pokazala je analiza hrvatske softverske platforme Employa.

Nužna edukacija

Mladima o toj životnoj vještini ovisi budućnost, no samo 20 posto njih zna izračunati kamate

Employa indeks tržišta rada proveden je na uzorku od 16 tisuća prijava i 350 oglasa, u razdoblju od 27. siječnja do 1. lipnja 2026. godine.

Prodavač najtražniji posao, za njega se bori 60 do 70 kandidata

Iz analize proizlazi da je najtraženiji posao prodavača – s 16,5 posto prijava – potom skladištara (8,4 posto), vozača (5,6 posto) i radnika u proizvodnji (4,0 posto).

Za jedno mjesto u maloprodaji ili skladištu natječe se 60 do 70 kandidata, a za konobara, električara ili servisera – svega sedam do deset zainteresiranih. Zbog visoke potražnje sa strane poslodavaca i posloprimaca, tržište operativnih poslova je istovremeno prezasićeno i gladno.

Prijave u 21 sat s mobitela – najjači dan je petak

„Špica prijava kod nas je u 21 sat, a najjači dan je petak. Ljudi se za posao ne javljaju za radnim stolom u devet ujutro – javljaju se navečer, s kauča, s mobitela u ruci. Tko to razumije, taj govori kandidatu u trenutku kad ga kandidat zaista sluša”, naveo je osnivač Employe Mihael Hergotić.

Vikend i posebno nedjelja vrijeme je s najmanje aktivnosti.

Stariji od 41 godine polovica aktivnih na oglasima

Iako bi se očekivalo da su mladi najzastupljenija skupina na društvenim mrežama, polovica aktivnosti na oglasima za posao došla je od osoba starijih od 41 godine. Mladi se najviše javljaju na poslove u ugostiteljstvu, stariji od 50 godina na poslove čišćenja i održavanja, a skupina od 41 do 50 godina traži zaposlenje u trgovini, logistici i proizvodnji.

Zagreb dominira ponudom, Međimurje traži radnike u proizvodnji

Najviše poslova putem društvenih mreža nudi se s mjestom rada u Zagrebu – čak 39 posto svih oglasa. Slijede Zagrebačka (12 posto) i Koprivničko-križevačka županija (8 posto), a najslabije Zadarska i Istarska (po 3 posto).

Birokracija koči

Imamo sunce i vjetar, a uvozimo više od polovice energije: Zašto Hrvatska i dalje igra na rubu ponora?

Bitka za svakog gosta

Zašto bi došli baš kod vas? Odgovor odlučuje tko puni apartmane, a tko ostaje prazan

Dok u većini zemlje dominira potražnja za prodavačima, u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji prvo mjesto drži radnik u proizvodnji.