Kroz buduću Strategiju poljoprivrede Hrvatska ima plan da do 2030. godine proizvodi poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 30 milijardi kuna, što je ambiciozan plan, no može biti izvediv ako se iskoriste izvori financiranja za ulaganje u tehnologije, povećanje produktivnosti, jačanja ekološke proizvodnje. Istaknula je to ministrica poljoprivrede Marija Vučković na konferenciji ‘Zeleni plan u hrvatskoj poljoprivredi’ koja se održala u ponedjeljak u organizaciji Poslovnog dnevnika.

Projektom ‘Zeleni plan – prilika za hrvatsko gospodarstvo’ započetim prošle godine, Poslovni dnevnik daje doprinos ukazivanju na nužnost promišljanja i provođenja strategija koje za cilj imaju klimatski neutralnu Europsku uniju.

Nekoliko je sektora koji u tome imaju ključnu ulogu, a posebno je važan sektor poljoprivrede odnosno osiguravanje i poticanje ekološke proizvodnje i postizanje ciljeva sljedivosti utvrđenih u strategiji ‘Od polja do stola’.

Ministrica Vučković u razgovoru s Vladimirom Niševićem, glavnim urednikom Poslovnog dnevnika na konferenciju se priključila iz ureda u Luksemburgu.

“Hrvatska poljoprivreda se u ovoj krizi uzrokovanoj pandemijom odlično snašla i odgovorila na brojne izazove, što potkrepljuju i brojke o rastu proizvodnje za 7 posto u 2020. godini, a brojke koje govore o produktivnosti imaju dvostruk rast, od 12-16 posto. Na to su djelomice utjecale okolnosti, no i ulaganja u tehnologiju i bolja organizacija poslovanja”, istaknula je Vučković, dodajući da podaci za 2021. čak pokazuju stabilizaciju pada u proizvodnji mlijeka. Ipak, proteklo razdoblje od godinu i pol nespecifično je za praćenje trendova i usporedbe, jer je sektor poslovao u okolnostima pucanja dobavnih pravaca, jačanja lokalne proizvodnje, uz pad izvoza dijela prehrambenih proizvoda za turizam, koji je imao značajno manji promet.

Ministrica se slaže da poljoprivreda u Hrvatskoj i dalje ima puno problema, od visokog udjela osnovnih poljoprivrednih proizvoda s niskom vrijednošću do visokog vanjskotrgovinskog deficita poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda i problema u stočarstvu, mljekarstvu, ribarstvu. Iako je produktivnost porasla s 29 posto na 31 posto u odnosu na europski prosjek, to su i dalje niske brojke na kojima treba raditi, prije svega kroz jačanje inovacija i tehnologije, udruživanje subjekata. Ciljeve same Strategije poljoprivrede ministrica ne smatra previše ambicioznim.

“U 2019. godini Hrvatska je proizvela hranu u vrijednosti od 17,9 milijardi kuna, a prve procjene kažu da će taj iznos u 2021. biti na razini od 19,2 milijarde. Konačan cilj Strategije je možda ambiciozan, no dali smo si u mandatu ove Vlade cilj povećati vrijednost za 30 posto u odnosu na startnu poziciju od 17 milijardi kuna. Zasad vjerujemo da je to izvedivo, i temeljem primjedbi struke u konačnu verziju strategije uveli smo projicirane međurezultate za 2024. i 2027. godinu. Dakle, polagat ćemo račune”, kaže Vučković. Marija Vučković se slaže da je jedan od najvećih izazova za razvoj poljoprivrede prosječna starost proizvođača, koji nisu spremni za modernizaciju i ulaganja. Zbog toga će se u narednom razdoblju posebna pažnja dati potpori mlađih proizvođača, za koje se uvode i posebne potpore, gdje ciljaju na gospodarstva čiji nositelji imaju manje od 41 godinu. Vučković je istaknula je da se spremaju velike promjene u sustavu potpora i certifikacije ekološke poljoprivrede, u okviru budućeg Akcijskog plana razvoja.

“Čeka nas 5 milijardi eura za razvoj poljoprivrede iz različitih izvora, od fondova EU do državnog proračuna, i to ćemo morati iskoristiti da ostvarimo što bolje sve potencijale. Tu ćemo posebno ulagati u preradu i stvaranje dodane vrijednosti. Jedan od primjera za takva ulaganja je natječaj koji ćemo raspisati za robotizaciju farmi s muznim kravama, a priprema se i veliki natječaj za preradu. Ujedno mogu najaviti i izradu novog razvojnog plana za krško područje, što će omogućiti iskorištavanje potencijala velikog područja. Ujedno nam je plan digitalizirati sve sustave, uključujući i male OPG-ove. Svjesni smo da će biti teško mijenjati svijest brojnih malih proizvođača, no vjerujemo da će među 110 tisuća OPG-a koji podnose jedinstvene zahtjeve za potpore biti onih koji su spremni na digitalizaciju. Brojni veliki sustavi su u tome mnogo uspješniji, i u tome ih planiramo podržati, i njima također namjeravamo pomoći”, istaknula je ministrica Vučković. Ipak, ministrica pritom ističe kako ne mogu same potpore proizvoditi hranu.

“Osnovni resursi u poljoprivredi su čovjek i zemlja, a ne potpore, i zato će jako važne za budućnost biti izmjene
Zakona o poljoprivrednom zemljištu, u kojem predlažemo sustav bodovanja prilikom obrade natječaja, s čime idemo u javnost sljedeći tjedan”, otkrila je Vučković.