S druge strane pravne osobe, obrtnici i OPG-ovi podnijeli su 14,6 tisuća zahtjeva za moratoriji na kredit do 10. svibnja.
Iz bankarske perspektive prolazno vrijeme prvog kvartala poprilici izgleda ovako: poslovanje je i dalje u plusu (ali pod rastućim pritiskom), neizvjesnost je nezabilježena i ne može se planirati dulje od 90 dana, moratorija je manje nego se očekivalo, kamate nastavljaju trend pada, kao i loši krediti koji su pali na 5,39 posto.
Ovo posljednje, međutim, treba uzeti s ogradom – moratoriji se do do iduće godine neće ni računati kao problematični krediti, a i u ožujku je korona kriza tek i krenula.
Iz bankarske perspektive prolazno vrijeme prvog kvartala poprilici izgleda ovako: poslovanje je i dalje u plusu (ali pod rastućim pritiskom), neizvjesnost je nezabilježena i ne može se planirati dulje od 90 dana, moratorija je manje nego se očekivalo, kamate nastavljaju trend pada, kao i loši krediti koji su pali na 5,39 posto.
Ovo posljednje, međutim, treba uzeti s ogradom – moratoriji se do do iduće godine neće ni računati kao problematični krediti, a i u ožujku je korona kriza tek i krenula.
“Prvi kvartal sigurno nije reprezentativan za ono što nas čeka u ostatku ove godine jer će gospodarski šok, koji je od travnja nadalje najjači, ostaviti ozbiljan trag po pitanjima naplativosti kredita, a doći će do rasta loših plasmana i troškova rezervacija”, upozorio je ekonomist Velimir Šonje iz Arhivanalitike predstavljajući najnoviju publikaciju HUB Pregledi Hrvatske udruge banaka.
Banke su u prvom kvartalu ostvarile 1,07 milijardi kuna neto dobiti, 23 posto manje na godišnjoj razini. Prihodi padaju po svim osnovama; neto kamatni prihod manji je 3,7 posto, od provizija i naknada 6,3 posto, a ukupni prihodi iz poslovanja okruglih 10 posto. Krediti građanima u prvom tromjesečju bilježe rast od 8 do 9 posto, a po prvi put stambeni krediti su dosegnuli gotovinske nenamjenske.
Neizvjesnost i kriza rezultirali su slijevanjem štednje prema bankama. Šonje ističe da su depoziti do travnja porasli 7,2 posto što “pokazuje važnost stabilnog bankarskog sustava u krizama”. Napominje da i nije došlo do velike valutne supstitucije pa je udio štednje u kunama ostao pri 60 posto.
“Iako je travanj u uvjetima zatvaranja donio neizbježnu kontrakciju potražnje za kreditima stanovništva (brže su zaustavljeni nego novi krediti tvrtkama kojima je trebalo likvidnosti, op.a.), stanje kredita stanovništvu potkraj travnja zadržano je na višoj razini u odnosu na kraj prošle godine.
Pritom građani mnogo više štede nego što uzimaju kredite pa su ukupni depoziti građana kod banaka na kraju travnja iznosili oko 217 milijardi kuna, a ukupni krediti kućanstvima oko 134 milijardi kuna”, piše u HUB Pregledima.
O tome kako će izgledati nastavak godine bankari se ne usude prognozirati. Šonje ističe da u optimističnoj varijanti Hrvatska ove godine može očekivati pad od 11 posto, a u pesimističnom i 15 posto.
“Danas ne možemo predviđati što će se događati 90 dana unaprijed, u srpnju i kolovozu. Još postoji scenarij teškog minusa, ali i da se dogodi optimističniji ishod. Budući da turizam stvara 16% BDP-a ne bi bilo pametno ga pustiti. Treba sačuvati ljudski kapital, Vladine mjere trebale bi biti osmišljene još barem 3 do 6 mjeseci, pažljivo balansirajući s mogućnostima proračuna”, smatra.
Direktor HUB-a Zdenko Adrović istaknuo je da je do 10. svibnja u banke došlo gotovo 55,5 tisuća zahtjeva za moratorijima građana, od čega je dosad odobreno 46,5 posto. Pravne osobe, obrtnici i OPG-ovi podnijeli su 14,6 tisuća zahtjeva, a odobreno je 48,8 posto.
Krajem travnja vrijednost zatraženih moratorija dosegnula je 8 posto ukupnih kredita građana i četvrtinu svih kredita poduzećima.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu