Glavni izazivač HDZ-u na izborima u nedjelju bit će Restart koalicija predvođena SDP-om koja biračima nudi alternativnu viziju Hrvatske od one trenutne: druge najsiromašnije članice EU ogrezle u korupciji gdje se od reformi bježi pa je gospodarstvo po konkurentnosti na repu pristojnog društva.

Što konkretno obećavaju građanima, kako misle zemlju izvesti iz krize, planiraju li nove poreze, što je s mirovinskom i drugim gorućim reformama te – ne manje važno – tko će sve to platiti, razgovaramo s Josipom Ticom, profesorom zagrebačkog Ekonomskog fakulteta koji supotpisuje gospodarski program.

Program Restart koalicije započinje riječima da “umjesto puke oporbene kritike, nudite nova načela i mjere za sveobuhvatnu transformaciju ekonomije i društva”. Kako komentirate kritike da program obećava sve i svašta, da je neprimjeren krizi, u čemu je vrlo sličan HDZ-ovom, a nema ni riječi o tome tko će to platiti? 

Održivo povećanje plaća i mirovina je programski postavljeno kao temeljni cilj našeg djelovanja. Razvojem gospodarstva želimo stvoriti preduvjeti kako bi plaće i mirovine mogle rasti. Upravo stoga je naš izborni program sagrađen oko ideje da se učini sve što je u našoj moći kako bi se što prije oporavili od recesije te nakon toga, što je više moguće povećali stope rasta BDP-a. Kratkoročne mjere u našem programu idu u smjeru saniranja posljedica krize, zaštite nezaposlenih, ovršenih, moratorija na kredite i leasing, pomoći za umirovljenike s najnižim mirovinama. Isto tako, naš set kratkoročnih mjera uključuje mjere za subvenciju plaća na ugroženim radnim mjestima te čitav niz mjera kojima je cilj bio sačuvati likvidnost u gospodarstvu. Ne bježimo od činjenica kako je u kratkom roku nužno osigurati dodatnu likvidnost kako bi se sačuvali najugroženiji građani i spasila radna mjesta u poduzećima. Naše simulacije pokazuju kako u kratkom roku postoji sukobljeni cilj između ekonomskog rasta i uravnoteženja proračuna. Međutim, u srednjem roku planirani skup srednjoročnih mjera ima za cilj povećati stope rasta na višu razinu kako bi se potaknulo gospodarstvo i kroz ekonomski rast otvorio fiskalni prostor za provođenje svih najavljenih mjera.

Kako mislite ostvariti povećanje davanja raznim društvenim skupinama uz istodobno smanjivanje poreza?

Mi moramo potaknuti gospodarski rast kako bi izašli što prije i što bezbolnije iz ove gospodarske situacije. Kako bi brže rasli moramo više investirati i provesti ključne reforme, a to sve naravno iziskuje ulaganja. Upravo stoga ćemo se fokusirati na efikasnije povlačenje EU fondova kako bi potaknuli javne investicije te na smanjenje poreza, unapređenje poslovne klime i izgradnju sheme parcijalnih garancija kako bi potaknuli privatni sektor na veće investicije. U kratkom roku će sigurno biti izazovno financirati pokretanje ekonomskog ciklusa, ali samo kroz brži ekonomski rast možemo na bezbolan način provesti konsolidaciju cijeloga sustava u srednjem roku. Studije ozbiljnih analitičara pokazuju kako samo kroz digitalnu transformaciju gospodarstva možemo dodati i preko 5 postotnih bodova na stope rasta tijekom jednog mandata. Prevedeno u proračunsku tematiku, samo implementacijom digitalne transformacije možemo stvoriti ekonomsku bazu iz koje možemo financirati veliku većinu naših davanja društvenim skupinama i smanjenja poreznih stopa. Tome treba pridodati efikasnije povlačenje EU sredstava iz nove i stare omotnice sa svim svojim multiplikativnim efektima na BDP i povratno na proračun.

Izvjesno je da Hrvatska tone u krizu, bit će uspjeh ako se pad BDP-a zaustavi na -10%. Da uspijete formirati Vladu, koja biste tri ekonomska ključna poteza prvo povukli?

Najveći prioritet će biti osigurati likvidnost gospodarstvu i javnom sektoru. Upravo u tom smjeru je važno djelovati u prvom koraku, a kako bi se poslao signal, ohrabrio ostatak gospodarstva i preokrenuo začarani krug pesimizma. Nakon toga nužno je provesti čitav niz zakonskih prijedloga koje smo već poslali u saborsku proceduru. Ključne mjere su paket mjera za pomoć nezaposlenima, umirovljenicima s malim mirovinama, ovršenima i socijalno ugroženim građanima. Zatim set zakona usmjeren na zaštitu gospodarske aktivnosti kroz pomoć i osiguravanje likvidnosti poduzetnicima, moratorij na kredite i leasing, reguliranje skraćenog radnog vremena, produljenje mjera za zaštitu radnih mjesta. Visoko na listi prioriteta je i Zakon o obnovi Grada Zagreba kao jedan od ključnih zamašnjaka gospodarskog razvoja u razdoblju koje nadolazi. Paralelno sa svim tim mjerama biti će nužno inzistirati na kredibilnom provođenju reformi kojima će biti cilj povećati potencijalnu stopu rasta i na tom pitanju zadobiti povjerenje svih dionika.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Može li Hrvatska ostvariti oporavak u obliku slova ‘V’ ako ima strukturu ekonomije takvu da bitno ovisi o neizvjesnom turizmu (čak i u idućoj sezoni ako se uzme u obzir koronavirus i zahtjevi iz turističkog sektora da se mjere pomoći produže i u 2021.)?

Naš program je kalibriran sa ciljem da se u 2021. pokušamo vratiti na razinu ekonomske aktivnosti iz 2019. Svjesni smo da će ostvarenje tog cilja ovisiti o zdravstvenoj situaciji, ali i o hrabrosti i usmjerenosti na provođenje mjera koje smo predvidjeli u programu. Sektori pružanja smještaja, pripreme hrane, trgovine na malo i prijevoza ljudi, zajedno sa čitavim nizom uslužnih sektora su nadprosječno snažno pogođeni ovom krizom i svakako će biti potrebno kalibrirati sve mjere specifičnostima koje postoje u poslovanju navedenih poslovnih subjekata. Visoka sezonalnost još dodatno otežava situaciju onim poduzetnicima koji su naslonjeni na turističku sezonu. Upravo stoga inzistiramo na moratoriju na kredite i leasinge u trajanju od godine dana, odgodi plaćanja paušala u turizmu, smanjenju PDV-a u turizmu na 10% i prilagodbi sustava naplate koncesija novonastalim okolnostima.

Hrvatska je druga najsiromašnija članica EU-a, po konkurentnosti smo na repu pristojnog društva, dubinskih reformi nema, prosječni radni vijek je (osim Italije) najkraći u EU, mirovinski sustav je neodrživ. Koje su po vama najbitnije reforme?

U ovome trenutku mislim da je kičma našega programa digitalna transformacija. Tu reformu vidimo kroz pet dimenzija. Digitalnom transformacijom možemo reformirati javnu i lokalnu administraciju, stvoriti razvojnu alternativu turizmu, kreirati moderna i kvalitetna radna mjesta za visokoobrazovane ljude, ubrzati gospodarski razvoj, uravnotežiti regionalne razvojne nejednakosti i zaustaviti odlazak mladih ljudi iz zemlje.

Hoćete li pokretati mirovinsku reformu od koje je HDZ pod pritiskom referenduma odustao (jača penalizacija prijevremenih umirovljenja, rad do 67.)? Je li vrijeme za preispitivanje i rezanje povlaštenih mirovina?

Fundamentalni princip našeg pristupa mirovinskom sustavu je inzistiranje na zaštiti ljudi koji su u nedostatku alternative na tržištu rada, ekonomsku stabilnost pronašli u prijevremenom umirovljenju. Upravo stoga naš pristup se bazira na uravnoteženom razvoju gospodarstva, nagrađivanju što dužeg ostanka u svijetu rada, fokusiranju na otvaranju kvalitetnih radnih mjesta kao isplative alternative umirovljenju i povećanju životnog standarda umirovljenika.

E-propusnice pokazale su sve apsurde teritorijalne podjele zemlje. Koliko administrativnih jedinica RH treba i kako mislite provesti ideju volontiranja u općinama?

Osnova našeg programa je poticanje okrupnjavanja jedinica lokalne samouprave. Nije nam cilj definirati njihov broj nego stvoriti motivirajući pravni i ekonomski okvir unutar kojega će se smisleno povezati kako bi mogli bolje funkcionirati i ponuditi optimum građanima.

Planirate li privatizaciju javnih poduzeća? Ako da, koje tvrtke vidite na tržištu? 

U skladu s socijaldemokratskim postulatima privatizaciju prvenstveno vidimo kao instrument, a ne kao cilj ekonomske politike. Naša razmišljanja idu u smjeru činjenice kako je u ovome trenutku potrebno razmotriti smisao postojanja manjinskih udjela u nestrateškim poduzećima, kao i udjela koji ne donose prinose državi kao vlasniku.

U programu navodite ukidanje poreza na kupnju prve nekretnine. No, što je s PDV-om i porezom na nekretnine?  Može li se ekonomski model uopće promijeniti ako država izdašno financijski favorizira ulaganje u beton i život od rente, a penalizira rad visokim porezima?

Nećemo uvoditi nove poreze. Digitalna transformacija osim reforme javne administracije ima za cilj i pokretanje procesa inkubacije poduzetništva u sektoru informacija i komunikacija (tzv. ICT), a sa ciljem da se u budućnosti razvoj Hrvatske uz turizam može osloniti i na sektor tehnologija, programiranja i zelene ekonomije. Digitalnom transformacijom želimo ponuditi alternativu razvoju rentijerske ekonomije u Hrvatskoj. Sektor informacija i komunikacija nudi dobre plaće, stabilna i kvalitetna radna mjesta, otvara prostor visokoobrazovanim studentima i ima potencijal da povuče sa sobom ostatak ekonomije na višu razinu plaća i mirovina. Upravo razvoj jednog takvog sektora ima potencijal djelovati na uzroke koji su stvorili rentijersku ekonomiju.

Treba li Hrvatska uvesti euro čim prije?

U svakom slučaju euro vidimo kao jedan od važnih koraka u budućnosti. Smatramo da je euro instrument gospodarskog razvoja, a ne njegov cilj. Upravo stoga inzistiramo na kvalitetnoj pripremi kako bi maksimizirali pozitivne strane i na najmanju moguću mjeru sveli eventualne troškove. Pripadnost eurozoni je definitivno bila prednost zemljama članicama tijekom trenutne koronavirusom uzrokovane krize.