Ništa od treće faze privatizacije T-HT-a dok se ne riješi pitanje vlasništva nad DTK infrastrukturom. Sažetak je to izjave koju je za Poslovni dnevnik dao njemački telekomunikacijski div Deutsche Telekom. Većinski vlasnik T-HT-a tvrdi da nema ništa protiv nastavka privatizacije najveće hrvatske TK kompanije, štoviše, čak je kroz taj proces zainteresiran povećati svoj udjel. Međutim, DT upozorava hrvatsku vladu da ne kreće u treću fazu privatizacije dok u cijelosti ne riješi otvorena pitanja iz prethodne dvije privatizacije T-HT-a. “Pravila po kojima se odvija privatizacija T-HT-a dobro su zakonski definirana. Model, tijek i ostala pitanja oko privatizacije su u nadležnosti hrvatske vlade i DT ih zbog toga ne može komentirati. Međutim, da bi se privatizacija T-HT-a mogla nastaviti mora se prvo riješiti pitanje vlasništva nad DTK infrastrukturom. Stav je Deutsche Telekoma da je DTK infrastruktura kroz prijašnje privatizacije postala vlasništvo T-HT-a i da je plaćena”, izjavio je za Poslovni dnevnik Michael Lange, glasnogovornik Deutsche Telekoma. Distributivna telekomunikacijska infrastruktura, skraćeno DTK, je podzemna mreža cijevi u kojima se nalaze optički kablovi, a prostire se po cijeloj Hrvatskoj. DTK je važna zato jer je novim telekomima potpuno neisplativo na bilo koji drugi način graditi vlastitu TK mrežu. Vlasništvo nad DTK infrastrukturom, pak, kao i pravo na njeno korištenje, već je više od godinu dana najveći imovinsko-pravni i financijski najobimniji problem u Hrvatskoj.

S jedne strane, tu infrastrukturu svojata T-HT tvrdeći da je upisana u njegovu bilancu, a s druge to isto čini lokalna samouprava na temelju činjenice da veći dio te infrastrukture T-HT, ili bilo koja druga tvrtka, nije upisala u zemljišne knjige kao svoju imovinu. Trenutno, najrazvikaniji prijepor oko vlasništva nad DTK traje u Gradu Zagrebu, ali ništa manji su oni koji tinjaju u Rijeci, Splitu i Varaždinu. Iako posjeduje vlasnički udio u T-HT-u, Vlada do sada nije odabrala stranu, jer u nacionalnom interesu nije da DTK infrastruktura pripadne T-HT-u. Naime, odobriti prodaju DTK infrastrukture pravno se može izjednačiti s odobrenjem prodaje nekog hrvatskog otoka zajedno s njegovom obalom. Stoga ne čudi što je premijer prije nekoliko dana na sjednici Vlade vrlo oprezno komentirao ovaj problem.
“Ne želimo brzinsku privatizaciju T-HT-a, već želimo ostvariti što bolju cijenu. Prva isplata duga umirovljenicima osigurana je iz drugih izvora, pa nema razloga žuriti u treću fazu privatizacije. Država, T-HT i Deutsche Telekom možda će čak morati ići i na malu arbitražu oko DTK”, rekao je Sanader. Ta će arbitraža, ako se i dogodi, biti sve samo ne “mala”. Vrijednost treće faze privatizacije po modelu prodaje 35 posto dionica T-HT-a je oko milijardu eura. Prema neslužbenim procjenama investicijskih fondova, sredinom prošle godine ukupna tržišna vrijednost te tvrtke bila je oko tri milijarde eura. Time pitanje vlasništva nad DTK postaje direktno povezano s odgovorom na pitanje kolika je stvarna vrijednost T-HT-a. Jasno je da DT vrši pritisak na Vladu kako bi je prisilio na direktnu pogodbu i spuštanje cijene. No, DT nije jedini. Kad već neće hrvatska javnost, Europska komisija početkom prošlog mjeseca jasno je upozorila Vladu da treću fazu privatizacije ne može obaviti kao prethodne dvije – ispod tezge. Vincent Degert, šef delegacije EK u Hrvatskoj izjavio je u Zagrebu na skupu “TK proljeće 2006” da treća faza privatizacije T-HT-a mora biti transparentna i nediskriminirajuća inače će se to direktno odraziti na brzinu pregovore o punopravnom članstvu Hrvatske u EU.
Posljedice takvih pritisaka već su vidljive. Ministarstvo financija je umjesto planiranog prihoda od prodaje dionica T-HT-a, rupu u Umirovljeničkom fondu pokrpalo zaduživanjem kod komercijalnih banaka. Vlada se također oprostila od tvrtke JP Morgan te mora tražiti novog financijskog savjetnika za nastavak privatizacije T-HT-a.

Vlada na T-HT-u zaradila 1,5 mil. eura

Hrvatska vlada je od prodaje vlasničkog udjela i dividendi u razdoblju od 1999. godine do danas, na T-HT-u zaradila oko 1,5 milijardi eura. U dvije faze privatizacije vlada je na ruke dobila oko 1,2 milijarde eura. Dodatnih 341 milijun eura povukla je iz T-HT-a kroz dividende. Samo lani, Vlada je kroz dividendu od T-HT-a zaradila 111 milijuna eura. S druge strane, DT je od 1999. godine RH platio 1,2 milijarde eura za T-HT, a kroz dividende izvukao svega 355 milijuna eura. Dividende T-HT-a do sada su isplaćene u dva navrata.

DT želi da Vlada ostane dioničar T-HT-a

“Odluči li Vlada Republike Hrvatske nastaviti s trećom fazom privatizacije T-HT-a, smatramo da je logično da razgovore o tome započnu s Deutsche Telekomom. Naravno, bili bismo veoma zadovoljni kada bi hrvatska vlada ostala uključena u poslovanje T-HT-a i nakon treće faze privatizacije te kompanije”, izjavio je Michael Lange, glasnogovnik Deutsche Telekoma.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

softverska platforma

70 % organizacija imalo je sigurnosni incident zbog ispisa – što rade pogrešno