Deficit konsolidirane središnje države iznosio je u 2015. godini 9,6 milijardi kuna ili 2,9 posto BDP-a prema gotovinskoj ili metodologiji GFS 2001, pokazuju preliminarni podaci Ministarstva financija, što je manje nego što je bivša Vlada planirala, a zahvaljuje se većem rastu proračunskih prihoda od rashoda.  

Naime, u prema rebalansu proračuna provedenom u rujnu 2015. godine, bivša Vlada očekivala je deficit od 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a.

"Smanjenje deficita na godišnjoj razini za gotovo 3,5 milijardi kuna ili 26,7 posto posljedica je zamjetno višeg rasta prihoda od rashoda", poručuju analitičari Raiffeisebank Austria (RBA).

Ukupni prihodi konsolidirane središnje države iznosili su 127,2 milijardi kuna, što je 7,8 posto više u odnosu na 2014.  S druge strane, ukupni rashodi, koji obuhvaćaju rashode tekućeg poslovanja i promjene u nefinancijskoj imovini, uz godišnju stopu rasta od 4,3 posto dosegnuli su 136,8 milijardi kuna. 

Podaci za konsolidiranu opću državu još uvijek nisu dostupni, navode iz RBA, a oni pored konsolidirane središnje države (središnja država i izvanproračunski fondovi uključujući i HZZO) obuhvaćaju i proračune lokalnih jedinica. Oni su u 2014. zabilježili gotovo neutralni učinak, čak štoviše, zabilježen je blagi višak u vrijednosti 0,1 posto.

Međutim, obzirom na izdvajanje HZZO-a iz jedinstvenog sustava državne riznice, u 2015. je došlo do računovodstveno drugačijeg prikaza pojedinih transfera iz središnjeg proračuna prema razinama lokalne državne vlasti. Posljedično, navode iz RBA, pojedine stavke rashoda konsolidirane središnje države, poput pomoći bilježe snažan godišnji rast, od 125 posto, dok primjerice rashodi za socijalne naknade bilježe razmjeno snažan pad, za 8 posto. Posljedica je to transfera između pojedinih razina državne vlasti (središnji proračun – HZZO – lokalna jedinica. 

"Stoga za konačnu ocjenu je li u 2015. postignuta fiskalna konsolidacija na rashodnoj strani proračuna potrebno je pričekati podatke za lokalne jedinice, a time i proračun opće države", navode u RBA. 

Kako ističu, bitnom smanjenju manjka proračuna zasigurno su dominanto pridonijeli viši prihodi pod utjecajem rasta gospodarstva osobito u svjetlu izvrsne turističke sezone i oporavka domaće potražnje. Pri tom ne treba zanemariti i pozitivne učinke fiskalizacije. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ukupni porezni prihodi proračuna konsolidirane središnje države, koji čine 54 posto ukupnih prihoda, dosegnuli su 68,2 milijarde kuna, što je 7,7 posto više u usporedbi s 2014.  Rast poreznih prihoda dominantno je posljedica većih priljeva u proračun zbog PDV-a, za 2,6 milijardi kuna ili 6,3 posto te trošarina koje su na godišnjoj razini više za milijardu kuna ili 8,4 posto. 

Iako statistički manje značajan, budući da čini 9 posto ukupnih poreznih prihoda, prihod od poreza na dobit premašio je u 2015. godini 6,2 milijarde kuna, što predstavlja rast od 10,3 posto u odnosu na 2014., a posljedica je povoljnijih financijskih rezultata trgovačkih društava u 2014. za koju se porez na dobit plaća u 2015. 

Za potrebe izvješćivanja prema Europskoj komisiji te relevantne statističke usporedbe s drugim državama potrebno je koristiti metodologiju Eurostata ESA2010 tj. obračunsko načelo. Prema toj metodologiji transfer mirovinskih doprinosa iz II. u I. stup ne priznaje se u prihod, a njihov se iznos na razini cijele prošle godine procjenjuje na 1,3 milijarde kuna. S druge strane, ESA 2010 sve dospjele a nenaplaćene obveze tretira kao rashod. 

"Prema posljednjem Izvješću o radu Vlade u mandatnom razdoblju 2011. – 2015. samo na kraju rujna 2015. one su iznosile gotovo 3 milijarde kuna.  Stoga, u osnovnoj projekciji očekujemo da će manjak konsolidirane opće države prema ESA 2010 metodologiji dosegnuti gotovo 13,9 milijardi kuna ili 4,2 posto BDP-a, što odgovara posljednjim projekcijama Europske komisije", navode u RBA. 

Kako ističu dalje, i prema europskoj metodologiji manjak proračuna opće države mogao bi biti niži za gotovo 25 posto ili 4,5 milijardi  kuna u odnosu na 2014. godinu.

"Iako ne treba zanemariti rizik da dospjele a neplaćene obveze, osobito u zdravstvu, budu i zamjetno više, ostaje činjenica da je u prošloj godini postignut određeni stupanj fiskalne konsolidacije u iznosu od oko 1,5 postotnih bodova BDP-a", zaključuju u RBA.