Premijer Zoran Milanović jako je zadovoljan rebalansom proračuna. Bolji je, kaže, ne samo od lanjskog nego i od svih rebalansa unatrag proteklih pet godina.

Dinamika tekućih prihoda ove se godine pokazala jačom od planirane, naročito kod PDV-a, trošarina i poreza na dobit. Zahvaljujući tome, plan prihoda podebljava se za 1,8 milijardi kuna, s 106,4 na 108,2 milijarde. No, s druge strane, potvrdilo se da su se neka ministarstva opet preračunala s izdacima za plaće, a povrh toga i trošak svih predizbornih darova nije se mogao baš prebaciti na tvrtke pa će i proračunski rashodi probiti izvorno planirane iznose. 

Mornar se preračunao
Najviše su tako naviše korigirani rashodi Ministarstva znanosti i obrazovanja i sporta, ali korekcije naviše napravljene su i kod još nekih ministarstava koji su nositelji Vladina omekšavanja u potrošnji. U odnosu na originalni plan i rashodna strana povećava se koliko i prihodna, za 1,8 milijardi, na 120,8 milijardi. To znači i da se u konačnici deficit zadržava na inicijalno zacrtanih 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a, a ministar financija podcrtao je da su se i izvanproračunski fondovi držali planova ušteda.

Naravno, spomenuti se iznos manjka odnosi na sam državni proračun, i to prema domaćoj metodologiji, koja se bazira na gotovinskom načelu. Ukupni deficit opće države, prema međunarodno usporedivoj metodologiji Europske unije, odnosno Eurostata (ESA 2010) bit će nekoliko milijardi kuna veći. Prema najavama potpredsjednika Vlade Branka Grčića, iznosit će 15-16 milijardi kuna, a prema procjenama analitičara raspon bi mogao biti nešto viših 16-16,5 milijardi. 

Sužen uvid 
Većina analitičara pritom se ipak malo ograđuje jer je uvid u stanje proračuna ove godine dodatno sužen zbog izdvajanja HZZO-a iz državne riznice, a to ga čini i teže usporedivim. Kako god bilo, ukupni bi deficit ove godine mogao biti oko dvije milijarde kuna manji nego lani. Pritom valja napomenuti da je lani država iz mirovinskih fondova drugog stupa jednokratno povukla čak 3,1 milijardu kuna koje se prema Eurostatovim standardima ne tretiraju kao prihod, a time i ne pridonose iskazivanju manjeg deficita, dok se ove godine predviđa povući znatno manjih 1,8 milijardi kuna.

Međutim, priču o proračunu i deficitu trenutno muti i 'slučaj švicarac' odnosno pitanje tretmana ceha Vladina modela ako on završi na Ustavnom sudu i padne. U tom slučaju ukupni se deficit opće države umjesto očekivanih 5 posto BDP-a ili približno 16 milijardi penje na 24 milijarde, odnosno oko 7,5 posto BDP-a, ističe Željko Lovrinčević. Problem je, dodaje, što se ta realna prijetnja  događa u stuaciji kad je javni dug već dosegnuo 300 milijardi kuna ili 90 posto BDP-a. Na te iznose još dva posto BDP-a duga nije nimalo bezazleno, barem za percepciju investitora, ako već ne Vlade.