Sve je izvjesnije da je T-HT-ova bitka za vlasništvo nad distribucijsko-telekomunikacijskom kanalizacijom ništa drugo do najveća PR kampanja koju je ta kompanija napravila. Najveći telekom u Hrvatskoj unazad dvije godine pokušao je uvjeriti javnost da DTK pripada njemu, ali uglavnom riječima i bez mnogo dokaza. I dok se javnost usmjerila na poteze Vlade, koja s Deutsche Telekomom dijeli vlasništvo nad T-HT-om, postupci sudske vlasti ukazuju na to da DTK ne pripada T-HT-u. Kako doznaje Poslovni dnevnik, bivši monopolist je početkom godine izgubio sudsku parnicu o korištenju DTK protiv DCM, najvećeg kabelskog operatora u Hrvatskoj. Prema prvim informacijama, riječ je o prvoj pravomoćnoj presudi u kojoj je T-HT proglašen krivim da je jednom alternativnom operatoru nelegalno prerezao kabel i izvadio ga iz DTK. Tu odluku donio je Županijski sud u Zagrebu, ustvrdivši da T-HT za takav potez nije imao nikakvo zakonsko pravo.

Pedesetak predmeta
“U tijeku je ovršni postupak nad T-HT-om, a u ovršnoj odluci zagrebačkog Županijskog suda Ivici Mudriniću i ostalim članovima Uprave T-HT-a prijeti se novčanim kaznama ako se ogluše o sudsku odluku. Naime, sud je T-HT proglasio krivim da je presjekao kabel DCM-a u DTK infrastrukturi u blizini sjedišta T-HT-a u Savskoj ulici u Zagrebu, te je zaštitio DCM-ovu TK mrežu u Zagrebu od bivšeg monopolista i njegovih kooperanata”, izjavio je Mihael Acalinović, odvjetnik koji je u tom predmetu zastupao DCM. Acalinović inače zastupa gotovo sve veće alternativne operatore, među inima DCM, Adriatic kabel, Optimu telekom i H1 telekom. Aktivno je pedeset sličnih sudskih predmeta i da je jedan od osnovnih razloga zbog kojih T-HT gubi sudske parnice vezane za DTK taj što na sudu ne tvrdi da je vlasnik DTK već samo da koristi tu infrastrukturu i da mu drugi operatori smetaju njegove kabele. Naime, osim pravomoćne parnice u Zagrebu, T-HT je od alternativnih operatora izgubio još nekoliko parnica u Splitu, Rijeci i Varaždinu, ali te odluke još nisu pravomoćne pa ih po zakonu ne smijemo komentirati. Na naš upit da svoje izjave o tome da su vlasnici DTK potkrijepe dokazom, pa barem na lokaciji na kojoj su DCM-u nelegalno prerezali kabel, u T-HT-u nisu željeli odgovoriti. Dodatno smo pitali T-HT da zašto na sudu ne koriste kao dokaz vlasništva nad DTK ugovore po kojima su navodno tu infrastrukturu naslijedili od PTT-a ili po kojima su je dobili kroz privatizaciju. T-HT je na to odgovorio da “na hipotetske konstrukcije o načinu stjecanja vlasništva, planovima i odlukama o sudskoj zaštiti nemaju pravo komentara”. Štoviše, četiri mjeseca ranije najveći telekom u Hrvatskoj nije vidio nikakvu prepreku da izjavi da je “Uprava T-HT-a potpisom predsjednika Uprave i glavnog izvršnog direktora za financije svake godine izdala jamstvo vezano za integritet imovine tvrtke, uključivši i DTK”. Tu izjavu T-HT dosad nije potkrijepio dokazom. “T-HT gubi sporove o DTK, jer alternativne operatore ne tuži za ugrožavanje vlasništva već za smetanje posjeda. Prvo, to znači da T-HT nema vlasničke listove, dakle jedine pravno valjane dokumente kojima se u Hrvatskoj može dokazati vlasništvo nad DTK a to de facto znači da za pravnu državu T-HT nije vlasnik DTK. Kao drugo, alternativni operatori ne smetaju mrežu T-HT-a samo zato što koriste svoje zakonsko pravo da polažu kabele u DTK pa T-HT ne može pobijediti s takvim pravnim napadom”, kaže odvjetnik Acalinović.

Vlasnik kanala
Pobjeda DCM-a nad T-HT-om ipak nije krunski dokaz da T-HT nije vlasnik DTK. Ona samo ukazuje da bivši monopolist ili ne želi dokaze o vlasništvu nad DTK pokazati hrvatskim sudovima ili ih nema. Acalinović iz svog vlastitog iskustva nositelja vlasti u lokalnoj samoupravi kaže da T-HT takvih dokaza nema. Godine 1979. on je kao vladin povjerenik za grad Vis tadašnjem PTT-u potpisao suglasnost za izgradnju DTK na području tog grada. “PTT je s tom suglasnošću ishodio građevinsku dozvolu i izgradio DTK, a ta DTK ostala je u vlasništvu lokalne samouprave. Naime, izgradnju DTK plaćale su lokalne samouprave i građani što se može dokazivati na sudu. Baš zato, mišljenje stranih konzultanata i eventualan dogovor Vlade s T-HT-om o vlasništvu nad DTK nema valjanost pred sudovima, odnosno pred pravnom državnom u Hrvatskoj”, zaključio je odvjetnik Acalinović.

Korištenje DTK jedan, a vlasništvo drugi problem

Nakon što je Metronet najavio da priprema Pravilnik o korištenju DTK, dio alternativnih operatora izrazio je podršku tom planu. Naime, novi telekomi već duže vrijeme tvrde da slučaj DTK ne označava jedan, već dva problema. Prvi je pitanje korištenja DTK, a drugi pitanje vlasništva nad tom infrastrukturom. “Interes da se ova dva pitanja promatraju kao jedno ima samo T-HT, jer na taj način zadržava postojeće stanje u kojem novi operatori vrlo teško mogu ostvariti svoje zakonsko pravo da u DTK polažu svoje kabele i tako izgrade vlastite TK mreže. Dovoljno je reči da se DCM za to zakonsko pravo morao izboriti na sudu, jer nema ugovor o korištenju DTK s tvrtkom koja nije vlasnik DTK, odnosno s T-HT-om”, kaže odvjetnik Acalinović.