Povećanja konkurentnosti i zapošljivosti uz bolje povezivanje obrazovanja s tržištem rada te osiguranje održivih javnih financija temeljni su ciljevi koje je Vlada predvidjela Nacionalnim programom reformi (NRP) koji se, kao i Program konvergencije, u skladu s rokovima u okviru Europskog semestra ovih dana šalje Europskoj komisiji.

U rješavanju strukturnih problema koji danas koče gospodarstvo i umanjuju sposobnost većih stopa rasta predviđene su 53 konkretne mjere raspoređene u 12 područja, rekla je potpredsjednica Vlade Martina Dalić predstavljajući Program reformi.  Kao značajne iskorake za jačanje konkurentnosti posebno je istaknula reformu sustava plaća u državnoj upravi te objedinjavanje inspekcijskih službi kojih je danas više od 50, s više od 2200 zaposlenih.

"Analize su pokazale da se danas i mali poduzetnik u trgovini, primjerice, hipotetski može suočiti s čak 10-ak inspekcija", slikovito je opisala današnju fragmentiranost sustava inspekcija.  Govoreći o mjerama vezanim uz plaće u državnoj upravi, za što je svojedobno i sama inicirala zakonska rješenja (doduše, bez uspjeha) naglasila je promjene u smjeru depolitizacije, kriterija profesionalnosti te vrednovanja prema načelima rezultata i učinkovitosti rada. U pogledu povećanja zapošljivosti računa se na reformu školstva, dio čega bi trebale biti i mjere za poboljšanje strukovnog obrazovanja te jačanje elementa prakse u cilju bolje povezanosti s tržištem rada.  Ako je suditi prema normativnim aktivnostima i rokovima čini se da bi se napokon moglo ozbiljnije krenuti i s reformom sustava zdravstva.

Tako se do sredine godine očekuje Izrada snimke stanja i izrada prijedloga funkcionalne integracije bolnica, u rujna slijedi Nacionalni plan razvoja bolnica 2017-2020., a do kraja godine i pravno uređenje provedbe funkcionalne integracije. Niz mjera odnosi se na promjene u sustavu izračuna cijena i općenito nabave lijekova, što se uklapa i u mjere najavljene u području javne nabave općenito. u javnoj nabavi, naime, predviđa se proširenje kruga korisnika s dosad predviđenih oko 570 na sve javne naručitelje koji su proračunski korisnici.  Sve to ima pozitivan izravni fiskalni učinak u smislu dodatnih ušteda pa bi, bude li praćeno provedbom, moglo pomoći i ostvarenju proračunskih i makroekonomskih projekcija koje je u okviru Programa konvergencije predstavio ministar Zdravko Marić.

U iduće tri godine deficit bi se, prema tom planu, trebao dodatno spustiti, a 2020. se umjesto deficita cilja na proračunski suficit, i to na razini 0,5 posto. Kako već posotjeća razina javnog duga nameće kamatne troškove na razini iznad 11 milijardi kuna, to znači da se u idućih nekoliko godina planira primarni suficit između 2 i 3 posto BDP-a. Istodobno, godišnje bi se po 2-3 postotna boda trebala smanjivati i razina javnog duga, što bi 2020. trebalo rezlutirati njegovim spuštanjem na 72 posto BDP-a.  Glede rasta BDP-a Vlada je ostala pri procjenama o 3,2 posto rasta u ovoj godini, a sličnu dinamiku (3-3,2 posto) predviđa i u srednjem roku. Uz skori izlazak iz procedure pri prekomjernom deficitu poduprt snažnim smanjenjem lanjskog deficita Marić je kao važan naglasak izdvojio potrebu povećanja potencijalnog rasta BDP-a (trenutno 1,5-1,7 posto) koji je danas osjetno manji od stopa rasta koje se ostvaruju, a poduprte su povoljnom vanjskom okruženju.