Predsjednik saborskog Odbora za gospodarstvo, SDP-ov Igor Rađenović te članovi odbora primili su danas Liderov klub izvoznika s kojim su razgovarali o investicijskoj klimi i problemima koji muče izvoznike. Rađenović je kasnije rekao da je ovo početak jednog dobrog prijateljstva.

– Svi živimo u istoj državi, tu smo da im pomognemo. Danas na žalost, samo 13 posto poduzetnika izvozi, a cilj je da ih bude znatno veći broj, a što država i zakonodavac može učiniti u tom pogledu, bila je glavna tema današnjeg sastanka – komentirao je Rađenović. Ivan Topčić iz Liderovog kluba izvoznika, inače i vlasnik tvrtke Tim kabel, kazao je da se izvoznici osjećaju usamljeni i nepodržani.

– Kad god imamo situaciju da nas država treba podržati, da treba odigrati ulogu da nas podrži i da nam omogući da plasiramo svoje proizvode, da nam pomogne u nastupu na stranom i domaćem tržištu, imamo velikih administrativnih i birokratskih poteškoća. U svakom pogledu nastojimo raditi tako da imamo što manje takvih kontakata, jer smo naučili da od njih previše vajde nema. Ipak, s ovakvim susretima kao danas, nadam se da bi se ta situacija mogla promijeniti – rekao je Topčić.

Osvrnuli su se on, ali i članovi odbora za gospodarstvo na najnovije prognoze Agencije za procjenu kreditnih rejtinga Fitch koja je smanjila izglede kreditnog rejtinga Hrvatske sa stabilnih na negativne te poručila da je skeptična da će Vlada prije izbora toliko sniziti troškove. Topčić se složio sa stavom Fitcha da "Hrvatska ima lošu poslovnu klimu i rigidno tržište rada, koji smanjuju njezinu konkurentnost i ostaju uteg rastu“.

– Da, osjećamo se osamljeno, pogotovu kad se ponavlja teza "ma, oni tajkuni samo na sebe misle, izrabljuju radnike". Moram čvrsto reći – moja tvrtka i ja čeznemo za dobrim radnicima, a sve što politika radi velikim dijelom omalovažava i nedovoljno afirmira poduzetništvo i poslovanje. Na kraju ćemo mi morati odigrati tu utakmicu i postići bolje rezultate u gospodarskom smislu – komentira Topčić koji smatra da se treba puno toga napraviti da bi se situacija popravila.

Svi zajedno živimo u ovom društvu, promjene su potrebne i ukoliko možemo doći do što je moguće šireg konsenzusa oko toga što učiniti u budućnosti, onda šanse imamo.

– Primjerice, kolega je spomenuo slučaj kada je Željezara Split krenula u izvoz u Alžir, tamo Hrvatska još nije članica EU i moraju 15 posto više plaćati naše proizvode. U takvim situacijama nemamo dovoljno podrške, ona je samo deklarativna, a kad iziđemo iz ovakvih prostora, kad moramo početi rudarski posao, tu smo usamljeni i nemamo se na koga osloniti – žali se Topčić. SDP-ov Igor Rađenović nije vidio izvješće Fitcha, ali na strah agencije da će reforme stati zbog izborne godine on kaže da "svake godine slijede neki izbori, no da ova Vlada, zajedno sa svojom saborskom većinom, bez obzira na izbore ima volju mijenjati ovo društvo, ali to ne može činiti sama".

– Svi zajedno živimo u ovom društvu, promjene su potrebne i ukoliko možemo doći do što je moguće šireg konsenzusa oko toga što učiniti u budućnosti, onda šanse imamo. Ukoliko ćemo bušiti gume jedni drugima, onda teško – tvrdi Rađenović te dodaje da svi "loši komentari kreditne agencije u duboko zaduženoj zemlji dižu dalje cijenu zaduživanja i financiranja pa to sigurno nije dobra vijest".

Nova pravila kapitala

Budućnost neće pripasti najzelenijima, nego najpametnijima

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

– Moramo ih uvjeriti u napredak, jer ako nastavimo ovim putem, potonut ćemo u kreditnom pogledu – jasan je Rađenović. HDZ-ova članica odbora za gospodarstvo Martina Dalić smatra da ocjene svih rejting agencija održavaju našu stvarnost.

– Mislim da te ocijene treba ozbiljno shvatiti, a proceduru prekomjernog deficita u kojoj se trenutno nalazimo i koja je trenutno otpočeta u stvari treba shvatiti kao priliku da se i u kontekstu ispunjavanja tih obveza počnu raditi zaokružene, konzistentne reforme. Ali kad kažem reforme, ne mislim na samo površinsko kozmetičko mijenjanje organizacijskih oblika nego stvaran, drugačiji i jeftiniji način obavljanja poslova koji koče gospodarski napredak – kaže Dalić te dodaje da drugog puta i izbora nema. Posebno zabrinjavajućim smatra što nitko od vladajućih ne spominje sveobuhvatne i odlučne reforme.

– Treba pokrenuti sveobuhvatnu reformu državne i javne uprave i načina njezinog organiziranja u smislu broja institucija i načina nagrađivanja. To se u svim izvještajima i svim ocjenama identificira kao najveća prepreka investicijskoj privlačnosti Hrvatske. Problem zdravstva, temeljite reforme zdravstva jer uskoro nitko u Hrvatskoj neće imati zdravstvenu zaštitu ako zdravstvo nastavi funkcionirati na ovaj način – upozorava Dalić koja je svjesna da ništa od toga nije jednostavno ni lagano provesti, no "duljina krize i njezina dubina i način na koji nas vidi okruženje nam ne ostavlja drugoga izbora".

– Odlaganje takvih stvari će u stvari samo rezultirati da u nekom budućem vremenu će se problemi još više produbljavati pa će onda kretanje u takve reforme biti još bolnije i još teže – uvjerena je Martina Dalić. Osvrnula se i na naznake rebalansa proračuna u kojima, kaže, vidi puno jednokratnih mjera poput preusmjeravanje dijela prihoda iz drugoga stupa ili smanjivanja troškova koje Vlada najavljuje.

– Ali ono što ne vidim jest da se grade i zasađuju izvori budućega rasta. Znači, da bi se ponovno takve mjere mogle pokazati neodrživima, nedovoljnima, a proces fiskalne konsolidacije zahtijeva s jedne strane da se konsolidira i ograniči proračun, a s druge strane da se pokrene raste. Zato toliko uporno i govorimo o reformama, jer reforme su, posebno ona koja se tiče državne administracije i one koja se tiče zdravstva, način da se stabilizira proračun u jednom razdoblju, ali i način da se ojačaju i označe temelji budućeg rasta – tvrdi Dalić. Ukoliko rejting agencije ne vide odlučne i jasne napore u fiskalnoj konsolidaciji i pokretanju rasta, one će to prepoznati. Sve će se to odraziti na dodatni rast troškova zaduživanja.

Snižavanje rejtinga i pad Hrvatske ispod razine investicijskog rejtinga nas je zasigurno stavilo u drugačiji položaj na financijskom tržištu i u očima investitora. Položaj i ti problemi bi se mogli dodatno usložiti s obzirom da i u Europi i Americi dolazi do jednog procesa povlačenja novca i smanjivanja ponude novca. Vidjeli smo to i sa Slovenijom koja pred desetak dana u prvom pokušaju nije uspjela izdati obveznice, prema tome o svim tim činjenicama, ne samo onima koje se dešavaju kod nas, treba voditi računa – zaključuje Dalić.