Ljudi više ne znaju što je točno, što nije, naročito u videima i fotografijama. Dosad smo sumnjali u tekst, ali smo vjerovali u ono što smo vidjeli očima, na fotografijama i videima. No to više neće biti moguće u budućnosti zbog umjetne inteligencije. Zato su novinarski brendovi važni, rekao je jučer Nic Newman s istraživačkog instituta Reuters Institute for the Study of Journalism UK na konferenciji In Medias Press.

Novo medijsko okružje

Ova konferencija održana je u organizaciji Večernjeg lista u Kaptol Boutique Cinema u Zagrebu. Na konferenciji je gostovao čitav niz poznatih lica domaće i strane medijske scene. Konferencija je označena kao ona koja “prodire u srž medijskih zbivanja”, a bavila se novim okružjem u kojem se mediji nalaze. Panelisti i predavači raspravljali su o tisku, umjetnoj inteligenciji, istraživačkom novinarstvu, odnosu novinara različitih generacija, kao i mlade i starije publike.

“Mlađe grupe konzumenata rjeđe odlaze direktno na portale ili aplikacije. U Hrvatskoj mladi pokazuju iste trendove. Možda oni dolaze malo kasnije nego u UK, ali promjena stiže”, rekao je Newman koji je zatim govorio o “selektivnom izbjegavanju vijesti”.

“U Hrvatskoj je zabilježeno jedna od najvećih razina izbjegavanja vijesti, 63 posto ljudi kaže da to radi. Kažu da je to zato što ne mogu ništa napraviti oko velikih tema poput klimatskih promjena ili pak to što politika ne utječe na njihove živote pa je teško pratiti vijesti. To je povezano s povjerenjem. Povjerenje se smanjuje u mnogim velikim zemljama, a društva su postala polariziranija. Ljudi smatraju da novinarstvo nema veze sa životima ljudi, da predstavlja elite. Povjerenje je važno zato što ono vodi uključenosti u politiku, demokratske institucije i povećava izlazak na izbore. Isto tako smanjuje izbjegavanje vijesti. Ljudi koji vjeruju vijestima skloniji su platiti ih. Zato je važno za našu budućnost da postoji povjerenje”, rekao je Newman s Reutersova instituta. On smatra da medijima treba originalno, distinktivno, ljudsko novinarstvo kako bi “pobijedili” AI konkurenciju. S druge strane mediji će nuditi manje servisnog novinarstva, primjerice informacija o putovanjima, jer je to nešto što AI može bolje.

A izumire li tisak, odnosno hoćemo li i za pet, deset ili više godina uopće postojati papirnate novine koje ćemo moći držati u rukama? To pitanje nije novo, postoji otprilike od kada postoji i tisak, dakle preko tri stoljeća, pa je tako aktualno i danas. Danas je, rekli bi neki, nešto aktualnije zbog umjetne inteligencije, a hoće li tisak ovoga puta doista propasti ili je i ovdje riječ o jednoj lažnoj vijesti, na panelu “Pritisak opstanka” kojim je moderirao direktor 24sata Goran Gavranović raspravljali su Dražen Klarić, glavni urednik Večernjeg lista, glavni urednik 24sata Ivan Buča, Branko Rosić, zamjenik glavnog urednika Nedeljnika, i Gordana Galović Dupan, pomoćnica glavnog urednika Jutarnjeg lista. Gavranović je na početku napomenuo kako je u posljednjih 26 godina, odnosno od početka tisućljeća, u Europi nestalo oko 3000 tiskovina, koje su ili prešle na digitalne publikacije ili su ugašene. Ako se gleda broj prodaje naklade, ona je pala sa 100 na 20 milijuna prodanih primjeraka dnevnih novina. Kako su oni koji su opstali uspjeli sačuvati sebe, ali i temelje novinarstva?

“Nama je Jutarnji brend koji čuvamo i koji donosi znatne prihode. Mi smo iz tog brenda printa gradili i sve ostalo, s ciljem da se primarno ne oslanjamo na print, ali činjenica je kako nam je on i dalje jedan od glavnih kanala”, rekla je Galović Dupan. Branko Rosić istaknuo je kako su u Nedeljniku krenuli s projektom “velike priče”, a što se pokazalo kao prava odluka jer takve priče pišu novinari iz cijele regije, pa kako čitatelji u Srbiji tako i dijaspora posljednjih 10 godina svaku večer iščekuje novi tekst.

“Prije petnaestak godina svi nazivi na medijskim konferencijama su bili u stilu “print je mrtav”; tako da je ovaj naziv panela dobar, jer ipak označava kako nismo odustali od novina. Dapače, radimo ih na isti način kao što smo ih radili kada smo imali daleko veće tiraže. Bitno je u njima imati korak više, da onaj koji će platiti novine stvarno dobije razlikovni element u odnosu na ostale. Novina je kičma oko kojeg se sav ostali portfolio može graditi”, pojasnio je Buča.

Klarić je opisao kako on danas doživljava print i samu redakciju printa kao škrinju u koju su spremljena sva znanja koja su nam nužna da preživimo u vremenu algoritama i umjetne inteligencije.

Ne plaćaju nego upravljaju

Energetska igra se promijenila – a neki su već nekoliko poteza ispred

Nova valuta

Nova industrijska revolucija ne događa se u proizvodnji – nego u električnoj energiji

“Novinar s imenom i prezimenom jamči da je proizvod, tekst, napravljen po svim standardima profesije. Kako smo opstali? Tako da smo izlazili iz zone komfora i mijenjali se. Iz Večernjeg lista je izašlo mnogo drugih brendova. U toj imaginarnoj škrinji o kojoj sam govorio spremljeno je znanje koje nam omogućuje da u svakom trenutku naučimo koristiti nove modele proizvodnje novinarskog sadržaja”, kazao je Klarić. Postavilo se i pitanje što bi eventualna propast printa značila za cijelu medijsku profesiju.

“Kriza printa jest kriza novinarstva ako dopustimo da medijske kuće kao takve budu zamijenjene nekim drugim oblicima koji nisu toliko provjereni. Da sutra nestane novina na kioscima, probajte zamisliti koje bi bile posljedice za novinarstvo. U problemu bi bila cijela struka jer bi nestao cijeli repromaterijal za brojne portale, televizije i tako dalje”, upozorio je glavni urednik 24sata.

“Kada bi netko čarobnim štapićem sve iskustvo prebacio na nove platforme, ne bismo ni raspravljali o ovom pitanju opstanka printa. Print je nužan jer održava samodisciplinu, a nas tjera da stvarno urednički razmišljamo jer nam se na portale nerijetko svašta ušulja. U printu je često i žestoka prepirka oko toga što tamo treba ući”, istaknuo je glavni urednik Večernjaka. Iako se na prošlom panelu o njoj nije baš toliko raspravljalo, umjetna inteligencija zato je prožimala gotovo sve druge teme o kojima se na konferenciji govorilo. Na panelu “Jer za content treba imati dušu?” teme su bile vezane za pripremu medijskog sadržaja u novom dobu. Iz imena panela jasno se naziralo glavno pitanje – može li AI zamijeniti čovjeka kao autor medijskog sadržaja? Zamjenik glavnog urednika Večernjeg lista Dario Markas govorio je o tomu na koji se način medijski sadržaj može razlikovati u odnosu na ono što generira AI.

Lice kojem vjeruju

“U kratkom roku morat ćemo u izvještavanje unijeti emocije. Prije su nas učili kako se u izvještavanju ne smije pokazivati mišljenje ili osjećaje, ali to će se morati promijeniti kako bi naš sadržaj bio drukčiji od onog kojeg generira AI. Morat ćemo, primjerice, pokazati empatiju za ugrožene skupine društva. U bavljenju politikom pokazat ćemo neku temu s ljudske strane i oslikati je tim tonovima”, rekao je Markas. Uz njega su na panelu govorili Dijana Suton s Tportala, Ivan Brezak Brkan s Netokracije, Boris Šurija iz Behave agencije i Lexi.hr-a, a moderirao je Nikola Vrdoljak iz 404 agencije.

Suton smatra da će čitatelji medijskih sadržaja ubuduće gledati je li on dobar ili loš, ne to je li autor umjetna inteligencija ili nije.

“Krajnje je vrijeme da se pozabavimo publikom koju želimo ciljati, koja nas čita, ali i očekuje videoformat zato što iza sadržaja žele vidjeti lice kojem vjeruju“, smatra Suton.