Trećina svih hrvatskih obitelji ima najmanje jednog člana koji barem povremeno radi nedjeljom. Iskustva s radom nedjeljom ima 41% svih zaposlenih, a 60% ispitanika izjasnilo se da bi im smetalo da član najuže obitelji i taj dan mora raditi.

Neki su to od nalaza istraživanja stavova građana o radu nedjeljom, koje je za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u prosincu 2020. provela agencija Ipsos na 1000 osoba starijih od 16.

Potencijalni rad nedjeljom nekog u obitelji, ako bi bio i primjereno plaćen, bio bi manji ili veći problem za 60% ispitanika.

“Trećina građana bi prihvatila posao nedjeljom čak i ako bi bio slabije plaćen, trećina bi to učinila samo ako mora, a trećina ni u kojem slučaju ne bi prihvatila rad”, navodi se u rezultatima. Zaposleni su skloniji prihvatiti bilo kakav posao nedjeljom.

Oko visine satnice 42% smatra da bi je nedjeljom trebalo povećati za 100%, a četvrtina da treba rasti 50%. Nešto više od dvije trećine sudionika (71%) uglavnom ili potpuno podržava prijedlog zakona kojim bi se regulirao, ograničio rad nedjeljom i blagdanima.

No, preferencije o tome kako bi to trebalo biti regulirano vrlo su podijeljene. Njih 29% smatra da bi trgovinama trebalo ostaviti da same biraju hoće li raditi nedjeljom, 27% smatra da bi nedjeljom sva prodajna mjesta morala biti potpuno zatvorena, a toliko ih misli i da bi osim pumpi, kioska, pekara i malih dućana koji trebaju biti otvoreni do 12h, sve ostale trgovine trebale biti zatvorene.

Hrvatski građani u većini gledaju rad nedjeljom kao negativnu pojavu koja se nameće radnicima, i smatraju da drugačije reguliranje neće izazvati negativne ekonomske posljedice.

Čak 83% ispitanika smatra da poslodavci ne plaćaju pošteno radnike taj dan. S tvrdnjom da se, ako se ukine pravo na rad nedjeljom, ništa značajno neće promijeniti po pitanju potrošnje, uglavnom ili u potpunosti slaže se 82% ispitanih.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Vjerski razlozi nisu glavni faktor negativnog odnosa prema radu nedjeljom za gotovo dvije trećine.

“Ovo istraživanje nam je omogućilo dodatni uvid u razumijevanje građana o potrebi nove regulacije rada nedjeljom. Pokazalo je da predložena mjera potpuno korespondira sa stavovima građana.

Ističe se podatak da ogromna većina smatra da se ništa bitno neće promijeniti ako se trgovinama ukine rad nedjeljom te smatraju da će trošiti jednako kao i prije”, ističu u Ministarstvu gospodarstva.