Iako se broj zaposlenih u zadnjih 10 godina prepolovio u tekstilnoj i odjevnoj industriji u Hrvatskoj, broj tvrtki se nije znatno smanjivao.

Štoviše, kako je rečeno na 11. znanstveno-stručnom savjetovanju "Tekstilna znanost i gospodarstvo" u srijedu u Zagrebu, posljednjih godina broj tvrtki je i rastao, a ukupni prihodi nisu imali većih oscilacija te su 2016. prema prethodnoj godini rasli za 13%. 

Stara radna snaga
Jagoda Divić, tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK, ističe da se bilježi konstantan rast izvoza tekstila, kao i odjevne industrije, gdje su plaće među najnižima u industriji. Branka Prišlić, tajnica Udruženja kožarsko-prerađivačke industrije HGK ističe pak problem da se u Hrvatskoj bilježi prirodni odljev radne snage koja sve više stari, a ne zapošljavaju se mladi u ovoj industriji. 

"Ove su industrije koncentrirane najvećim dijelom u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Registrirane su 73 tvrtke za proizvodnju obuće, koja raste, ali se bilježe najniže plaće u Hrvatskoj. Izvoz je 2016. prema 2015. rastao za 1,5%, dok je uvoz bio manji za 2,8%. Najviše se izvozi u susjedne zemlje te Njemačku", kazala Prišlić. Marko Pavić, ministar rada i mirovinskog sustava je najavio da su otvaranje radnih mjesta veće dodane vrijednosti, podizanje plaća u ovim industrijama te povezivanje gospodarstva i sveučilišta radi poticanja istraživanja i razvoja novih proizvoda, ciljevi su koje želi postići hrvatska Vlada. 

EU fondovi
Jedan od glavnih mehanizama te pomoći bi trebao biti jeftiniji kapital, posebice EU potpore, a koji mali i srednji poduzetnici mogu najlakše dobiti preko specijalizirane agencije HAMAG-BICRO kojoj je na čelu Vjeran Vrbanac. No, realni sektor upozorava da tu postoji niz problema, od toga da se tvrtke poput Ivančice i Galeba ne mogu prijavljivati na takve natječaje jer su po kriteriju broja radnika prevelike do tehnološke zaostalosti i nedostatka stručne radne snage.

Josipa Maslać Petričević, vlasnica obrta Naftalina, vodećeg proizvođača asortimana za hotelijere i ugostiteljstvo, istaknula je da su morali razviti niz popratnih djelatnosti, od održavanja, pranja, iznajmljivanja i dostavljanja asortimana kako bi mogli održati svoju temeljnu djelatnost – tekstilnu proizvodnju. Ivančica, kojoj je na čelu Nada Zver, ima vlastiti razvojni biro i trgovačku mrežu dok omiški Galeb širi djelatnosti na energetiku, turizam, a u perspektivi i na ekološku proizvodnju hrane.