U Hrvatskoj uz T-Com na fiksnom TK tržištu mogu opstati još tri do četiri profitabilna alternativna operatora i nekoliko manjih. To tvrdi Spectrum Strategy Consultants, vodeća međunarodna konzultantska kuća za TK. H1 telekom drugi je po veličini fiksni alternativni i ukupno treći operator fiksne telefonije u Hrvatskoj, a u rukavu ima Samsung, najuglednijeg svjetskog partnera za Wimax, te znanje i tehničke mogućnosti da ponudi vlastiti telefon i ADSL putem telefonskih žica. No malo se od toga vidi u praksi. Štoviše, H1 telekom ne izdaje ni obveznice, ne spominje IPO i ne govori o strateškom partneru. U razgovoru s predsjednikom Uprave i jedinim vlasnikom H1 telekoma pokušali smo otkriti kako on vidi budućnost svoje tvrtke.

Kako se financira H1 telekom?
– H1 telekom se zasad financira vlastitim sredstvima i kreditom. U idućem periodu pak planiramo privući kapital za dugoročan rast dokapitalizacijom. No da bismo krenuli u dokapitalizaciju, nužno je stvoriti određene preduvjete. Jedan je već ispunjen. Od svih alternativnih operatora H1 telekom ima najnižu razinu zaduženosti po korisniku. Lani smo ostvarili prihod od 44 milijuna kuna, imamo više od 60.000 korisnika i drugi smo po veličini fiksni alternativni operator na tržištu. Međutim, regulatorni uvjeti su takvi da do sada nismo mogli nuditi vlastiti ADSL.

Regulator je nedavno poboljšao Standardnu ponudu T-HT-a. Hoćete li sada ponuditi vlastiti telefon i ADSL izdvojenom lokalnom petljom?
– Hoćemo, štoviše, imamo 15 milijuna kuna vrijednu ADSL opremu u skladištu u Splitu, a koju nismo mogli koristiti do sada jer nam to T-HT nije dopuštao pravdajući se manjkavom standardnom ponudom. No kako smo izgubili godinu dana poslovanja zbog toga što je HAT ostavio dovoljno manevarskog prostora T-HT-u da izbjegava svoje obveze i probija sve rokove, to netko treba platiti.

Je li vas to potaknulo da od HAT-a zatražite povrat sredstava koje ste uplatili za dozvolu za fiksnu telefoniju?
– HAT nam je svojom neefikasnošću prouzročio stvarnu materijalnu štetu. Tražimo da nam vrati 7,98 milijuna kuna jer nije pružio usluge koje je ta dozvola uključivala. Stručne službe HAT-a rade dobro, problem je u neodlučnosti članova i predsjednika Vijeća. Također pripremamo elaborat za višemilijunsku tužbu protiv države zbog takvog ponašanja HAT-a. Zatražili smo sastanak s predstavnicima državnih institucija te smo uputili dopis u Bruxelles kojim tražimo hitan sastanak zbog netržišnih uvjeta i standarda protivnih Europskoj uniji.

Wimaxom se može zaobići infrastruktura T-HT-a. Zašto H1 telekom još nije ponudio telefon i Internet putem Wimaxa?
– Moramo razlikovati male operatore koji nude internetske usluge od telekoma koji nude cijeli spektar TK usluga. H1 telekom želi ponuditi telefon i internet putem Wimaxa. Naime, želimo izgraditi gustu mrežu baznih stanica kako bismo mogli ponuditi telefon i višemegabitne internetske veze građanima i tvrtkama. Da bismo to mogli učiniti, potrebno je da napravimo inicijalna ulaganja od približno 10 milijuna eura. To su ulaganja u Wimax opremu, call centre, ljude i drugo. No to nije isplativo napraviti na malim, geografski ograničenim područjima kakva su županije. Tražimo nacionalnu koncesiju za Wimax.

Iz vaših nastupa dade se zaključiti da niste zadovoljni procesom dodjeljivanja koncesija za Wimax. Zašto?
– Sve ponude za te natječaje sastavili smo u suradnji sa Samsungom, svjetskim Wimax liderom. Na natječajima za koncesije u svim županijama imali smo istu formulu po kojoj smo priređivali te ponude. Razlika je samo u tom što nas je HAT u nekim županijama rangirao kao prve, a u drugima kao zadnje. Štoviše, u jednom trenutku HAT je dao više Wimax koncesija T-HT-u i mobilnim operatorima koji već imaju vlastiti pristup krajnjim korisnicima nego alternativnim operatorima.

Znači li sve to da Samsung neće u Hrvatskoj napraviti razvojni centar za Wimax?
– Taj projekt zasad stoji zbog loših regulatornih uvjeta. Vlada, grad Split i Splitsko-dalmatinska županija postigli su načelni dogovor o ulasku Samsunga u Hrvatsku. Jedan od bitnih preduvjeta da se to ostvari je ubrzana deregulacija, a do tada taj projekt, koji uključuje investicije i nova zapošljavanja, stoji na mjestu.

Vaš Wimax stoji, ali mobilni operatori pokazuju interes za ulazak na fiksno TK tržište, primjerice Vipnet s Homeboxom. Kakav je vaš stav o tome?
– H1 telekom podržava potpunu liberalizaciju TK tržišta u Hrvatskoj. To znači da se nijednom operatoru ne smije braniti da se koristi tehnologijom koja obogaćuje ponudu na tržištu. Vipnetu se mora omogućiti da legalno nudi Homebox.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Sa Samsungom ste predstavili uređaje za mobilni Wimax koji je konkurencija UMTS-u. Dajete li Vipnetu zeleno svjetlo za mobilno-fiksne usluge (Homebox) kako bi H1 također dobio zeleno svjetlo za fiksno-mobilne usluge (mobilni Wimax)?
– Na tržištu EU već postoji ponuda usluga koje se temelje na konvergenciji fiksne i mobilne TK. To je logičan nastavak liberalizacije koji će doći i u Hrvatsku. Naime, nekad su operatori dijelili svoje usluge po tehnološkoj bazi, a danas, primjerice, Deutsche Telekom u Njemačkoj nudi quadriple-play, odnosno jednu uslugu koja uključuje Internet, televiziju, te fiksni i mobilni telefon. U Hrvatskoj već sada vidimo da T-HT nudi sve usluge koje su mu potrebne za triple-play, a u nekim područjima i uslugu Fixed-GSM, odnosno spoj fiksne i mobilne TK. H1 telekom zainteresiran je za ponudu konvergentnih usluga putem Wimaxa jer je jasno da je to budućnost. Kako želimo ponuditi usluge koje predstavljaju korak dalje u liberalizaciji TK tržišta, smatramo da bi bilo neprimjereno to braniti drugima.

Što je sve H1 telekom napravio u posljednjih godinu dana kako bi ponudio vlastiti telefon i ADSL?
– T-HT nas je do sada četiri puta zaustavio. Prvo je cijelu 2005. otezao s implementacijom Standardne ponude. Nakon što smo tražili da se zabrani prodaja MAXadsla, T-HT nam je dostavio potrebne informacije kako bismo mu mogli podnijeti zahtjev za ulazak u telefonske centrale. Potom nas je zbog nedorečene Standardne ponude počelo iscrpljivali dopisima o tehničkim pojedinostima naših zahtjeva. Nakon četiri mjeseca pregovora odobrio nam je ulazak u 25 centrala. I onda smo ponovno naletjeli na zid. Bio je već kolovoz i prošlo je više od godinu dana otkako je usvojena Standardna ponuda. Treći T-HT-ov uvjet bio je da u centrale možemo ući jedino ako s njima potpišemo ugovor o korištenju DTK. Nakon žalbe HAT-u dobili smo mogućnost da uđemo u dvije centrale, ali samo kako bismo mogli testirati opremu. Konačno, T-HT-ov četvrti model odugovlačenja bio je da se ne možemo komercijalno koristiti našom opremom, jer Standardna ponuda ne predviđa ADSL2+ tehnologiju pa nam oni ne mogu osigurati tehničke uvjete za njezino korištenje.

Interes Vipneta

Marie-Helene Magenschab (Vipnet) je na fiksnom TK tržištu već željela kupiti Iskon, a priča se da je još u šopingu. Hoće li Vipnet biti vaš strateški partner?
– Zasad nema takvih pregovora. Mislim da se H1 još može dokazivati pa mi je prerano za razgovor hoćemo li kao potporu našem rastu imati neku financijsku instituciju ili snažnog operatora. Na TK tržištu će svakako biti još okrupnjavanja i vjerujem da će Vipnet imati veliku ulogu u tome. Vipnet, naime, mora ili sam ući u otpetljavanje lokalne petlje ili kupiti nekoga tko je to već učinio jer će u protivnom zaostati na tržištu.

Smjena Gaćine

U posljednja dva tjedna učestalo se spominje da H1 traži smjenu Gašpera Gaćine. Zašto?
– Osobno nemam ništa protiv Gaćine i članova Vijeća. Smatram da je Sabor Vijeću HAT-a dao veliku odgovornost i moć jer donosi regulatorne odluke o kojima ovisi naše poslovanje. No oni to rade vrlo sporo i netransparentno.

Tko bi po vama mogao zamijeniti postojeće članove Vijeća HAT-a?
– Trenutni članovi Vijeća HAT-a su TK stručnjaci, a ne menadžeri. Dok je HAT bio mala agencija, bilo je logično da je vode stručnjaci. Danas ta organizacija zapošljava stotinjak stručnjaka za TK pa smatram da bi je mogli voditi profesionalni menadžeri. Većina djelatnika u HAT-u bivši su zaposlenici T-HT-a. Tražimo da minimalno dva člana Vijeća u svojoj karijeri imaju iskustva u radu s alternativnim operatorima.

Prijedlog u ladici

Zašto ste nezadovoljni HAT-om?
– HAT je najveća regulatorna agencija u Hrvatskoj. Ima više zaposlenih i veći budžet od Hanfe i Agencije za tržišno natjecanje. Unatoč tome manje je efikasan od tih agencija. Primjerice, članovi Vijeća HAT-a držali su gotovo 12 mjeseci u svojim ladicama prijedlog izmjena Standardne ponude T-HT-a. Nadalje, u komunikaciji s HAT-om nailazimo na birokraciju. Kad nam treba pomoć, ne možemo je dobiti na vrijeme. Tamo radi sto ljudi, a nemaju referenta za kontakte s alternativnim operatorima.

Podatci o H1 telekomu:

Sjedište u Splitu
44 milijuna kuna prihoda (2006.)
60.000 pretplatnika
100 zaposlenika
100% vlasništvo Zorana Ćurkovića
strateški partner Samsung
15 mil. kuna ulaganja u ADSL opremu