Od ukupnih obveza Credo banke u stečaju u iznosu od 1,3 milijarde kuna namireno je oko 250 milijuna, od čega 80% prijebojem, tako da na kraju studenoga 2015. iznose 1,077 milijardi kuna, podatak je iz izvješća koje je za današnju skupštinu vjerovnika na Trgovačkom sudu u Splitu sačinila stečajna upraviteljica Ankica Čenić.

No, kad je riječ o 'rupi' u neto vrijednosti stečajne mase za pokriće obveza, stanje je sljedeće: za oko 44 milijuna kn porasla je neto vrijednost imovine Credo banke od konca svibnja 2014. do kraja studenog 2015., pa 'rupa' u neto stečajnoj masi (novčanoj i neunovčenoj) za pokriće obveza prema vjerovnicima iznosi 156 milijuna kuna. Smanjenje je inače posljedica obračunavanja kamata na tražbine stečajnog dužnika, dok se na obveze prema stečajnim vjerovnicima one ne obračunavaju.

To znači, navodi se u izvješću, da bi u slučaju unovčenja cjelokupne neto imovine u iznosu od gotovo 920 milijuna kuna na koncu studenog, uz uvjet da se stvaraju nove tzv. ostale obveze stečajne mase, nedostajalo 156 milijuna za namirenje stečajnih vjerovnika. U tom bi slučaju stečajni vjerovnici trećeg i četvrtog višeg isplatnog reda bili namireni sa 100% tražbina, a stečajni vjerovnici petog višeg isplatnog reda s oko 73 posto. Kad je riječ o DAB-u, koji u trećem višem isplatnom redu već dugo čeka na povrat 469 milijuna kuna isplaćene osigurane štednje, nema naznake pomaka. Iako su na raspolaganju unovčena sredstva od 435 milijuna kuna, te zbog rizika mnogi kažu da ne bi mirno spavali dok se ne provede dioba, sve trenutačno ovisi o Visokom trgovačkom sudu.

Naime, da bi se krenulo u djelomičnu diobu u korist DAB-a, zapravo je riječ o namjenskim sredstvima koja idu u Fond osiguranja depozita na računu HNB-a, čeka se odluka u povodu nekoliko žalbi. Nakon što je splitski sud drugi put odbacio stečajni plan uz obrazloženje, ukratko, da nema zakonske osnove za promjenu isplatnih redova jer bi svi došli u nepovoljniji položaj, što je u suprotnosti sa zakonom, uložene su nove žalbe. Stečajni plan kao opcija daljnjeg tijeka stečaja navodi i se u izvješću, pa ako ga prihvate stečajni vjerovnici, stečajni sudac odlučuje o tome hoće li plan potvrditi i o tome izdaje rješenje, a nakon pravomoćnosti se stečaj zaključuje.

Ukoliko ga stečajni vjerovnici ne prihvate, ili ga sudac odbaci, stečaj Credo banke nastavit će se na dosadašnji način, iznosi i tu opciju stečajna upraviteljica, ističući da zadnji kredit na naplatu dospijeva u 2026. "To znači da stečaj mora trajati najkraće do 2026., i to u slučaju da se ne vode pravni postupci nakon toga", objašnjava. Stečajni dužnik vodi 647 parnica i ovrha u kojima potražuje 774 milijuna kuna, a tuženik je u 68 postupaka vrijednih 44 mil. kuna.