Očekivanja od slobodnog formiranja cijena goriva na tržištu možda se nisu ispunila, no cijena jest niža nego prije.

I danas se cijene derivata kalkuliraju po sličnim parametrima kao iz nekadašnje Vladine formule; ovisno o tečaju dolara, kotacijama na Mediteranskom tržištu nafte i naftnih derivata, kao i državnih nameta, no tržište je donijelo određene pritiske, čulo se na zaključnom panelu o liberalizaciji cijena goriva. "Sama liberalizacija ne znači nužno dizanje cijena jer je tržište glavni motivator. Najviše promjena bilo je u dinamici njihova određivanja, ranije su se cijene određivale svaka dva tjedna, a danas je to na tjednoj bazi", rekao je Darko Markotić iz Ine. Da je konkurencija ipak donijela svoje, potvrđuje Branko Poljak iz Crodux derivata. "Pratimo što se događa na Mediteranu i ostale elemente, ali i ono što radi konkurencija.

Cijena je niža, iako se zaboravlja da je odmah po liberalizaciji povećan zakonski dio za državu u cijeni", napominje Poljak.Na pitanje ima li prostora za rat cijena, Markotić kaže: "Konkurencija postoji, kao i mogućnost i pravo izbora. Mi se u formiranju cijena ponašamo odgovorno, a na neke stvari, poput trošarina, ne možemo utjecati". Krajnju riječ imat će potrošači, a premda su cijene na benzinskim crpkama u uskom rasponu, nitko od distributera ne želi izgubiti kupca.

"Možda dvije-tri lipe po litri jeftinijeg goriva ne zvuči puno, no netko će zbog toga promijeniti crpku", dodaje Poljak. Panelisti upozoravaju na to da marže, koje jesu porasle na razinu od 10 do 13 eurocenta po litri, pokrivaju gotovo iste ulazne troškove. Ukupno četvrtina cjelokupne marže odlazi na podmirivanje regulatornog troška, poput čak 84 različite vrste ispitivanja koje traži država. Kvaliteta goriva na domaćem tržištu je neupitna, neovisno o tome dolazi li iz uvoza ili ne, gorivo zadovoljava europsku Euro V normu. "Veće marže iskoristili smo za investicije. Nakon pet prošle godine, planiramo idućih 15 bezinskih postaja, a znajući koliko ulaganja i zaposlenih treba za svaku postaju, bit će to i benefiti za gospodarstvo", najavio je Zlatko Horvat iz Lukoila.

Proizvođači biodizela pak upozoravaju na nered na tržištu. "Ne možemo planirati proizvodnju jer ne znamo pravila igre. Država treba doraditi zakonodavni okvir i precizno reći imali li ili nema novca za isplaćivanje poticaja proizvođačima", kaže Hrvoje Merki iz tvrtke Biodizel Vukovar. "Komunikacija između države i tržišta gotovo ne postoji", ističe Merki, dodajući da su proizvođači biodizela značajni ulagači, a to bi željeli biti i kad je posrijedi bioetanol. Ukine li država poticaje zbog stanja u proračunu, proizvođači će ulje kupovati na slobodnom tržištu iz više vrsta uljarica, ali i svoj fokus okrenuti prema regionalnim tržištima BiH i Srbije.