Jeftiniji benzin i sezonske rasprodaje spustile su mjesečnu stopu inflaciju u prosincu na minus 0,8 posto u odnosu na studeni.

I siječanj bi trebao donijeti pad cijena jer smo u godinu ušli s nižim PDV-om na niz važnih proizvoda.  Državni zavod za statistiku je jučer objavio da je Hrvatska izašla iz 2018. s prosječnom godišnjom stopom inflacije od 1,5%, a ove se godine očekuje rast cijena od tek 0,9 posto.

Međugodišnji rast cijena po toj stopi ne donosi glavobolju nijednoj razini vlasti, a prihvatljiv je i potrošačima jer čuva dostignutu razinu standarda.

Prvi službeni statistički podatak o učinku smanjenog PDV-a na cijene i inflaciju u siječnju imat ćemo za mjesec dana, no već se iz prosinačkih može vidjeti da je rezanje cijena bilo blaže nego što su trgovci najavljivali. 

U želji da zadrže i pridobiju potrošače u jeku predblagdanske potrošnje trgovački lanci hvalili su se da su niži PDV primijenili na cijene već od 1. prosinca. Jučer objavljeni podaci ne potvrđuju da je došlo do značajnijeg pojeftinjenja hrane.

Spuštanje PDV-a na 13% moglo je i trebalo proizvesti pad cijena u prehrambenom za 10-ak posto, a lijekova za petinu. No, u prosincu je meso pojeftinilo samo 0,6 posto, voće 1%, dok je povrće bilo skuplje 4%. 

Farmaceuti se nisu ni hvalili da će pojeftiniti unaprijed, pa su njihove cijene stagnirale, a slično je bilo i s ribom. Cijene voća i povrća i inače su podložne sezonskim oscilacijama, primjerice rodna godina i dobra ponuda jabuka i mandarina spustile bi cijene tih dviju voćki i bez nižeg PDV-a, pa je zbog toga teže pratiti efekte poreznih promjena na krajnje cijene na policama trgovinama.