Prva je s posebnom ponudom i stimulativnim kamatama krenula Raiffeisen banka, koja s portfeljom većim od 1300 stanova drži oko 10 posto neprodanih stanova na tržištu, (u Zagrebu manji dio). RBA je sa svojim građevinarima ponudila 555 stanova u 17 gradova u akciji koja traje tri mjeseca.

U akciji se podjednako profita odriču i banka i građevinari: RBA je snizila kamatnu stopu na stambene kredite od 10 do 25 posto, dok su se građevinari obvezali cijenu stana spustiti 10 do 20 posto. Akcijska cijena stana iznosit će od 950 do 3150 eura po četvornom metru, što je kako kažu najviše što mogu ponuditi obje strane. U akciju je uključeno 25 od 37 građevinskih kompanija koje financira Raiffeisen banka. U akciju su se uključile i dvije tvrtke proizvođači namještaja, novski Trokut i bjelovarska Prima Commerce, a još je jedna tvrtka banci poslala pismo namjere.“Njihov broj se može povećati jer pregovaramo još s nekima, no uvjet je da spuste cijene najmanje deset posto”, kazao je član Uprave RBA Mario Žižek.Trenutačno RBA financira projekte koji broje 1329 stanova, od čega 555 ide u prvoj tranši. Iz te ponude 143 stana su u Zagrebu, od čega 96 na Laništu s prosječnom cijenom nižom od 1500 eura po kvadratu. Cijene iznad tri tisuće eura odnose se pak na elitne zagrebačke lokacije te Cavtat. Najjeftiniji stanovi od 950 eura nude se u Županji, dok se lokacije u Slavonskom Brodu, Samoboru, Slatini kreću oko 1000 eura po kvadratu. U tri ponuđena modela financiranja RBA je ponudila kamatne stope od 5,5 posto (efektivna kamatna stopa 6,65%), 5,95 posto (EKS 6,22%) te 6,25 posto (EKS 6,54%), odnosno između 10 i 25 posto niže od redovne ponude. U sva tri modela kamatna stopa je fiksna najmanje godinu, odnosno dvije godine. Olakšani uvjeti kredita podrazumijevaju fleksibilne anuitete, iznos kredita jednak vrijednosti stana za kojeg banka ne zahtijeva procjenu vrijednosti. U Raiffeisen banci igraju na činjenicu da se kombinacijom niže cijene kvadrata i kredita, logično, povećava kupovna moć građana. To konkretno znači efekt ili kraće otplate kredita (od osam do deset godina) ili veću dostupnu kvadraturu stana (od šest do jedanaest kvadratnih metara). O interesu zasad ponajviše govore usijani telefoni bančina “call centra” prema kojima se broj poziva udvostručio, a većina se pitanja odnosi na uvjete stambenog kreditiranja.

“Hoće li se broj stanova uključenih u ovu akciju povećati ovisit će o odjeku akcije i o tome hoće li graditelji biti voljni spustiti cijenu, jer u akciju ne želimo uključiti stanove čija cijena nije niža barem deset posto”, kaže Žižek. Iz RBA nisu željeli otkrivati iznos plasmana koji će banka plasirati u tu akciju, no kažu da je veći od prvotno planiranog budžeta za stambene kredite u 2009. i da će iznos prilagođavati odjeku akcije. “Unutar prostora za rast ograničenog mjerama HNB-a najveći dio kreditnih plasmana odlučili smo vezati za ovaj tip stanogradnje svjesno odlučivši da ćemo davati manje potrošačkih kredita koji su za banku puno profitabilniji, no odlučili smo pretpostaviti dugoročni interes stabilizacije tržišta tržišta nekretnina kratkoročnoj situaciji”, kaže predsjednik Uprave Raiffeisen Consultinga Dražen Nikolić.Hoće li graditelji i RBA nakon isteka tri mjeseca, ako se i kada riješe neprodanih stanova, ukinuti akcijske cijene ovisit će o potezima konkurencije. Naglasivši da se radi o akciji, Žižek napominje da RBA “ne može garantirati da će se akcija nastaviti nakon tri mjeseca”. Ista ograda vrijedi i za graditelje, odnosno cijene njihovih kvadrata. Inače, Erste banka već je potvrdila da radi na svojem akcijskom paketu, a ista se razmišljanja čuju i u drugim bankama, no zasad končnih odluka još nema. U RBA, u kojoj su itekako svjesni dobrog tajminga i vremenske prednosti pred konkurencijom, očekuju brzu reakciju drugih banaka i građevinskih kompanija. “Očekujemo da će akcija izazvati reakciju drugih graditelja i cijelog tržišta nekretnina jer se jedino tada može smatrati uspješnom. Mi ćemo je smatrati uspjelom ako smanjimo svoj portfelj neprodanih stanova graditelja koje financiramo”, kaže Nikolić.

Kamate

Državne subvencije
Banke i građevinari itekako računaju na pomoć države koja je najavila subvencioniranje kamata na stambene kredite kao jednu od antirecesijskih mjera. Interes države je očigledan jer je na tržištu nekretnina zapelo i više od 2,5 milijarde kuna poreza neophodnog fiskusu. Neslužbeno u bankarskim krugovima spominje se da Ministarstvo financija radi na tri scenarija što bi za proračun značilo subvencioniranje od 0,5%, 0,75% i 1% od ukupnog iznosa kamate. U Ministarstvu financija zaokupljenom rebalansom proračuna te informacije zasad nisu mogli potvrditi.
(A. Blašković; M. Klanac)