Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju kućanstava i u listopadu su na mjesečnoj razini u prosjeku porasle – u odnosu na rujan više su za 0,5 posto – ali godišnja se stopa inflacije nakon pet mjeseci napokon vratila na silaznu putanju. Prema preliminarnoj procjeni Državnog zavoda za statistiku, godišnji rast potrošačkih cijena mjeren nacionalnim indeksom (ICP) s rujanskih je 4,2 posto usporio na 3,6. Podjednako usporavanje pokazuje i harmonizirani indeks (HICP), koji je s rujanskih 4,6 sveden na 4 posto, što je i dalje osjetno iznad prosjeka eurozone (2,1 posto).

Prema DZS-ovoj brzoj procjeni, mjesečna dinamika upućuje na i dalje prisutne tekuće pritiske. U prilog tome govori i to da smo u prvih 10 mjeseci samo u veljači imali mjesečni pad cijena, a u odnosu na kraj prošle godine opća razina cijena za potrošače danas je za nepunih tri posto viša. S druge strane, usporavanje godišnje stope inflacije odražava učinak tzv. baznog razdoblja jer su na početku četvrtog kvartala 2024. tekući pritisci prilično ojačali. U lanjskom listopadu cijene su u prosjeku porasle 1,1 posto (godišnja inflacija tada je ubrzala s 1,6 na 2,2%), a ove godine ti su pritisci ipak blaži.

Pojeftinjenje hrane i usluga

U dvjema kategorijama koje su godišnjim rastom cijena najzaslužnije za i dalje povišenu stopu inflacije – uslugama te hrani, piću i duhanu – tijekom prošlog mjeseca u prosjeku je zabilježeno blago, ali ipak pojeftinjenje (za 0,1 i 0,2%), ali istodobno su neprehrambeni industrijski proizvodi u odnosu na rujan poskupjeli za 1,9, a energija 0,8 posto.

U godišnjim usporedbama, pak, rast cijena hrane, pića i duhana je s krajem listopada osjetno usporio – s kolovoških 6,2 i rujanskih 5,6 posto sveden je na 4,4 posto. Nasuprot tome, kod usluga je godišnja stopa rasta cijena (unatoč prošlomjesečnom pojeftinjenju) ubrzala sa 6 na 6,4 posto. Isto tako, unatoč mjesečnom poskupljenju kategorije energije, kod te komponente godišnji je rast usporio (sa 4,5 na 3,9 posto), dok su neprehrambeni industrijski proizvodi i s prošlomjesečnim poskupljenjem danas u prosjeku nešto jeftiniji.

S obzirom na inflacijski zamah u zadnjem lanjskom kvartalu, i u preostala dva mjeseca očekuje se povoljan efekt baznog razdoblja, ali će poskupljenja struje i plina za kućanstva uslijed smanjenja Vladinih subvencija djelovati u suprotnom smjeru. U svakom slučaju, sada su i službene projekcije Vlade za prosječnu inflaciju u 2025. podignute na 3,7 posto, iako se do prije nekoliko mjeseci ustrajavalo na prvotno projiciranih tri posto.

Dogodine inflacija na 2,8 posto

Komentirajući Nacrt proračunskog plana za 2026., koji je Vlada predstavila prije njegova slanja u Bruxelles (što je dio pravila Europskog semestra), ministar financija i potpredsjednik Vlade Marko Primorac je najavio kako se iduće godine očekuje usporavanje inflacije na 2,8 posto. U znaku usporavanja su i prognoze vezane uz stopu gospodarskog rasta, iako bi ona i dogodine trebala biti iznad prosjeka EU. Nakon 3,2 posto, na koliko se procjenjuje ovogodišnji, iduće godine u Vladi računaju s realnim rastom BDP-a od 2,7 posto.

Kad je riječ o cijenama, postupno usporavanje u 2026. u Vladi objašnjavaju očekivanim ublažavanjem doprinosa temeljne inflacije te, u malo manjoj mjeri, cijena hrane. Kao posljedica “hlađenja” tržišta rada u Vladi u 2026. očekuju “relativno izraženo ublažavanje dinamike jediničnih troškova rada, uz daljnje pritiske na dobit privatnog sektora, dok će inflacija proizvođačkih cijena u međunarodnom okruženju potpuno izostati”.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

S druge strane, doprinos rasta cijena energije kretanju ukupnog indeksa potrošačkih cijena trebao bi ostati na sličnoj razini, blago pozitivan. Kratkoročne makroekonomske projekcije, i u pogledu rasta BDP-a i cijena, i dalje su izložene pojačanoj neizvjesnosti, i to uz blago prevladavajuće negativne rizike, zaključuju u Vladi.