Trgovinski sporazumom između Europske unije i država Mercosura do daljnjega ostaje na čekanju. Zbog pritisaka europskih poljoprivrednika koji smatraju da on donosi uvoz jeftinije, ali i nekvalitetnije hrane, proizvedene po znatno nižim standardima nego što je to propisano u EU, zastupnici Europarlamenta većinski su odlučili da se o njemu najprije očituje Sud EU. Istodobno, na domaćem terenu u vezi s hranom i cijenama u fokusu su ponešto drukčije teme.

Iz Hrvatske udruge poslodavaca prošli su tjedan ponovili apel za ukidanje Vladina administrativnog ograničenja cijena za 100 pretežito prehrambenih osnovnih proizvoda, ali na to je iz nadležnog ministarstva promptno stigla i – odbijenica. U najkraćem, to se pitanje na stolu neće naći prije nego što profunkcionira Registar stanovništva koji će, uz ostalo, omogućiti i ciljanu pomoć onima kojima je potrebna.

Cijene hrane i bezalkoholnih pića, inače, u prosincu su u prosjeku blago pale (za 0,7%), čime je njihov rast u odnosu na kraj 2024. usporio na 2,8 posto, ali u prosjeku su tijekom godine u prosjeku bile za 5,1 posto više nego godinu prije.

”Svaka eventualna promjena mjera razmatra se postupno i isključivo uz osiguranje mehanizama zaštite životnog standarda građana, posebice socijalno ugroženih skupina”, poručili su iz Ministarstva gospodarstva. Resorni ministar Ante Šušnjar naglasio je više puta kako se inflacija smiruje i zahvaljujući mjerama Vlade te da u tom smislu i one koje se odnose na izravnu kontrolu kroz ograničenje najviših maloprodajnih cijena trgovaca daju rezultata.

Nedavno je s tim u vezi iznio i podatke o nalazima tržišnih inspekcija Državnog inspektorata od lanjske veljače naovamo (od oko 4,2 tisuće nadzora nepravilnosti su utvrđene u svakom četvrtom), napominjući da je dosad izrečeno oko pola milijuna eura kazni, ali i da su posljednjim izmjenama zakonskog okvira prekršajne odredbe postrožene.Kako bilo, ni 5-postotni prosječan lanjski rast cijena kategorije hrane i bezalkoholnih pića, kao ni 4,4 posto kad se promatra samo hrana, nije beznačajan, pogotovo s obzirom na to da su određeni proizvodi unutar pojedinih vrsta osnovnih proizvoda u režimu izravne kontrole MPC-a.

Troškovi sirovina

Usto, percepcijski potrošači obično imaju nešto širu sliku cijena, a u slučaju hrane njihova je razina, mjereno 12-mjesečnim prosjecima, u protekle četiri godine povećana za oko 42 posto. Tek nešto manji kumulativni porast pokazuju usporedbe cijena hrane na kraju 2025. u odnosu na kraj 2021. godine – na kraju lanjskog prosinca bile su za prosječno oko 36 posto više. Neke osnovne namirnice, poput kruha, u tom su razdoblju poskupjele i znatno više – 44 posto, iako je lani kod kruha u prosjeku zabilježeno tek neznatnih 0,3 posto poskupljenja.

Na kraju prošle godine i cijene npr. mlijeka, sira ili svinjetine su u odnosu na godinu prije bile za manje od jedan posto više. Usto, više je namirnica godinu zaključilo s nižom cijenom u odnosu na kraj 2024. Tako, primjerice, podaci DZS-a kažu da je maslinovo ulje pojeftinilo za čak 17,4 posto, maslac za 12,4, krumpir za 8,4, šećer za više od pet, povrće za četiri posto… Neki od proizvoda koji su pojeftinili, doduše, u prethodnih nekoliko godina su zabilježili znatno veće stope rasta, poput maslinova ulja kojemu je u tri godine cijena praktično udvostručena.

Intervju

Etika i odgovornost moraju ostati u ljudskim rukama

Maloprodajno tržište

Od lidera Dalmacije do nacionalnog simbola uspjeha u maloprodaji

’Ne može trajati unedogled’

Nasuprot tomu, više je kategorija proizvoda na kraju prošle godine bilo s dvoznamenkastim rastom cijene, pri čemu je govedina i teletina poskupjela gotovo 25 posto, smrznuto voće za 29 posto, a kava i gotova jela više od 12 posto. Meso je u prosjeku poskupjelo 7,3 posto, pri čemu su najumjerenije poskupjeli svinjetina (0,5%) i meso peradi (4,2%). Osim što je na pojedine prehrambene proizvode s obzirom na potrošačke izbore utjecaj ograničenja cijena izraženiji, kod nekih je to i pitanje cijena na tržištima raznih sirovina.

No, isto tako, realno je pretpostaviti da su u nekim slučajevima trgovci povećavali cijene nastojeći amortizirati učinke ograničenja kod onih s Vladine liste, a koja je od prosinca prošle godine dodatno proširena i modificirana u smislu obuhvata kod pojedinih kategorija proizvoda.

Prognoze za ovu godinu, barem u osnovnom scenariju, uglavnom upućuju na to da ove godine slijedi dodatno usporavanje rasta potrošačkih cijena hrane u Hrvatskoj. Tako u Raiffeisen banci računaju da bi se prosječna stopa ove godine mogla biti između dva i 2,5 posto, odnosno približno upola manje nego lani. A na to, kao i općenito na slabljenje troškovnih pritisaka u proizvodnom lancu, pozivaju se i u HUP-u zazivajući ukidanje administrativnih ograničenja.

“Budući da inflacijski pritisci u Hrvatskoj postupno slabe, ekonomski racionalno bi bilo ukinuti ta ograničenja, poručili su ocjenjujući kako ona gube svrhu i stvaraju nepotrebne troškove poslovanju. Usto navode i kako pozitivne trendove dodatno potvrđuju i kretanja u europodručju, pad FAO indeksa cijena hrane te očekivanja ECB-a o nižim cijenama energenata u idućim godinama.

Uza sve dodaju i kako niža inflacija odražava i “hlađenje” tržišta rada, slabiju realnu potrošnju stranih turista, sporije kreditiranje i usporavanje maloprodaje, kao i da “price-capovi” ne mogu trajati unedogled, a kasno povlačenje povećava rizik naglih cjenovnih skokova. Ipak, ograničenje cijena u Vladi evidentno neće preispitivati prije nego što profunkcionira Registar stanovništva, a preispitivanje zabrane rada nedjeljom kao drugi apel HUP-a mogao bi počekati i dulje.