ZAGREB – Potez francuskog predsjednika Jacquesa Chiraca, koji je prošloga tjedna izašao sa sastanka s vodećim europskim industrijalcima jer je njegov sunarodnjak počeo govoriti na engleskom, nazvavši taj jezik “globalnim jezikom businessa”, odražava francusku frustraciju zbog dominacije engleskog u institucijama Europske unije, ocjenjuju analitičari. Željela to Francuska ili ne, dominacija engleskog jezika sve je veća u EU, posebno dolaskom novih 10 zemalja članica koje su se priključile bloku 2004., kažu oni. Kada Latvijac treba govoriti s Litavcem, kada Poljak želi komunicirati s Estoncem, jezik koji će koristiti bit će vjerojatno engleski a ne francuski. “Francuski je vrlo koristan i ponekad nezaobilazan u Bruxellesu. Ali engleski je ključan. Postoje mnoge skupine koje koriste samo engleski”, rekao je Zbigniew Gniatkowski, glasnogovornik poljskog veleposlanstva pri EU. U Poljskoj svi žele učiti i govoriti na engleskom, dodaje Gniatkowski. Taj osjećaj ne dijeli Chirac, koji je na iznenađenje dužnosnika i zabavu britanskih novinara – naprasno napustio u četvrtak u Bruxellesu dvoranu u kojoj je 25 čelnika EU-a započelo radni sastanak s Francuzom Ernestom-Antoineom Seilliereom, vodećim europskim industrijalcem koji se okupljenima obratio na engleskom jeziku. Chirac, kao i ministar vanjskih poslova Philippe Douste-Blazy i ministar financija Thierry Breton napustili su dvoranu kada je šef UNICE, organizacije koja predstavlja najutjecajnije poslovne subjekte u Uniji, rekao da će govoriti engleski umjesto svog materinskog francuskog, jer je engleski “jezik globalnog businessa”. Chirac je rekao da je šokiran zbog engleskog na ustima Francuza u govoru na dvodnevnom summitu, a u predsjednikovu potezu neki iščitavaju znak sve veće francuske frustracije zbog gubitka jezičnog utjecaja u EU.

Francusko-britanski lingvistički rivalitet često se vidi u Bruxellesu gdje se francuski govornici redovito žale da službeni dokumenti sve češće izlaze na engleskom i tek kasnije na francuskom iako su engleski, francuski i njemački tri radna jezika Europske komisije. “Prije je bilo više francuskog u službenim dokumentima u Bruxellesu. Sada čitavo vrijeme imam osjećaj da on nestaje”, rekao je Peteris Ustubs, savjetnik za vanjske poslove latvijskog premijera Aigarsa Kalvitisa. Ilustrirajući trend, statistike pokazuju da je 1997. 40 posto dokumenata Europske komisije najprije izlazilo na francuskom, a 45 posto je izlazilo prvo na engleskom. Međutim, 2004. samo 26 posto izlazilo je najprije na francuskom, a 62 posto na engleskom. Ipak, francuski ima svoje branitelje među novim zemljama članicama, uključujući poljskog ministra vanjskih poslova Stefana Mellera, rodom iz Francuske, bivšeg veleposlanika u Parizu. “Vlada stereotip da se među dužnosnicima iz novih zemalja članicama govori samo engleski. Znam barem nekoliko kolega koji vrlo često govore francuski”, rekao je Meller. Za belgijski list na francuskom Le Soir poruka je jasna pa tako list nakon Chiracova istupa piše: “Francuski više nema monopol u Europi. Možda je vrijeme da probudimo Predsjednika.”