PwC je objavio rezultate trećeg izdanja istraživanja CFO Compass za regiju jugoistočne Europe, koje analizira ključne prioritete, izazove i očekivanja financijskih direktora i financijskih lidera u osam zemalja regije.

Istraživanje je obuhvatilo više od 230 sudionika iz više od 15 industrija, a ovogodišnji rezultati pokazuju značajan pomak fokusa financijskih direktora, s brzine i optimizacije troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese. Rezultati za hrvatsko tržište pokazuju kako organizacije ubrzano ulažu u digitalnu transformaciju i umjetnu inteligenciju, ali istodobno i dalje vode borbu s fragmentiranim sustavima, ručnim usklađenjima i nedostatkom standardiziranih podataka.

Prema istraživanju, 55 posto organizacija u Hrvatskoj mjesečno zatvaranje poslovnih knjiga završava unutar pet dana, što potvrđuje rastuća očekivanja uprava u pogledu brzine financijskog izvještavanja. No, PwC upozorava da se takva učinkovitost često postiže intenzivnim ručnim radom i dugotrajnim prekovremenim angažmanom financijskih timova. Istodobno, čak 37 posto organizacija i dalje računovodstvene podatke učitava u proračunske tablice i ručno ih usklađuje, što povećava rizik pogrešaka i ograničava skalabilnost procesa.

Zatvaranje knjiga

Istraživanje također pokazuje kako standardizacija podataka i integracija sustava ostaju jedan od najvećih izazova financijskih funkcija. Iako organizacije ulažu u ERP sustave i poslovnu analitiku, mnoge još uvijek posluju u izrazito heterogenom IT okruženju koje otežava protok podataka i automatizaciju procesa. Cilj su standardizirani podaci, no ERP sustav sam po sebi rijetko to može omogućiti. Ključ standardizacije nije jedan monolitni sustav, već dobro osmišljen ekosustav.

Slaven Kartelo, partner u PwC Hrvatska i član Uprave PwC-a, izjavio je:

“Istraživanje pokazuje jasan pomak fokusa financijskih direktora s brzine i troškova prema povjerenju u podatke, sustave i procese. Iako organizacije ubrzavaju zatvaranje knjiga, taj napredak često se temelji na manualnom radu i opterećenim timovima, uz povećan rizik pogrešaka. Tehnologija se ubrzano uvodi, ali podaci, kontrole i ljudi ne razvijaju se jednakom brzinom, što ograničava puni učinak transformacije”.

Umjetna inteligencija i AI agenti sve su važnija tema financijske transformacije. Čak 67 posto financijskih direktora u Hrvatskoj istražuje mogućnosti primjene AI agenata ili je već pokrenulo pilot-projekte, dok 71 posto organizacija za implementaciju umjetne inteligencije planira izdvojiti do 50 tisuća eura.

Plavo gospodarstvo

‘Hrvatska zbog Jadrana postaje važna ulazna točka između srednje i istočne Europe te Mediterana’

ENT Summer Camp

Ovdje počinju karijere budućih lidera domaće IT scene

Unatoč snažnom interesu za umjetnu inteligenciju, istraživanje pokazuje da organizacije još nisu uspostavile odgovarajuće mehanizme nadzora i upravljanja. Potencijal primjene umjetne inteligencije pritom ograničavaju tri ključne prepreke: vještine zaposlenika (54%), kibernetički rizik (31%) i privatnost podataka (29%). Ana Maria Cajner, voditeljica istraživanja CFO Compass za Hrvatsku i menadžerica u Odjelu za računovodstveno savjetovanje i transformaciju financijske funkcije u PwC Hrvatska, naglasila je:

“Sve je jasnije da transformacija danas nije prvenstveno tehnološki izazov, nego organizacijski i ljudski. Vrijednost novih alata nastaje tek kada ih prate odgovarajuća znanja, spremnost na promjenu i sposobnost da se tehnologija pretvori u bolju odluku i konkretnu poslovnu korist”.

Natprosječna cyber zrelost

Istraživanje pokazuje i da Hrvatska u području kibernetičke sigurnosti pokazuje višu razinu zrelosti od regionalnog prosjeka. Polovica organizacija već ima uspostavljenu funkciju kibernetičke sigurnosti, dok je dodatnih 46 % u fazi njezina razvoja. Ipak, ulaganja u digitalnu otpornost i dalje su ograničena, samo 19 posto organizacija ulaže u upravljanje kontinuitetom poslovanja i oporavak od katastrofa, dok tek jedan posto organizacija ulaže u arhitekturu nultog povjerenja (Zero Trust).

Bruno Čurčija, direktor u Odjelu za usluge sigurnosti i upravljanja rizicima u PwC Hrvatska, istaknuo je da se uloga financijskih direktora danas sve više širi izvan tradicionalnih financijskih okvira.

“CFO mora biti integralni dio sustava korporativnog upravljanja, internih kontrola i upravljanja rizicima, osobito u kontekstu kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije i regulatornih zahtjeva. Učinkovito kontrolno okruženje ne smije biti prepreka poslovanju, već mora omogućiti veću transparentnost, brže donošenje odluka i održiv rast”.

Tri godine od pokretanja istraživanja CFO Compassu regiji Jugoistočne Europe (JIE) jasno je da su se prioriteti financijskih direktora (CFO) promijenili. Financijski lideri u tvrtkama sve su svjesniji rizika i sporova, daju prednost sigurnosti i ekosustavima umjesto monolitnim rješenjima te razvoju vještina umjesto isključivog tehnološkog unaprjeđenja.