Objava natječaja Centra za prodaju i restrukturiranje (CERP) kojom se traže kupci za dioničke pakete u Končaru, Sunčanom Hvaru i HTP-u Korčula, što bi trebalo popraviti krvnu sliku državnih financija, nije i jedini važan postupak vezan uz tu instituciju.

Istodobno je, naime, pokrenuta i potraga za novim vodstvom te institucije. Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) oglasio je natječaj za ravnatelja i zamjenika ravnatelja koji bi CERP vodili sljedeće četiri godine.  Dosad je, naime, čelnik CERP-a bio Milan Dejanović, dugogodišnji znalac sustava, koji je široj javnosti slabo poznat. No, riječ je o čovjeku koji je još početkom 90-ih formirao nekadašnju Agenciju za restrukturiranje, iz koje je nastao Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) te potom Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO). Dejanović je posljednjih godina poznat i kao hrvatski rekorder u upravljanju nekom pravnom osobom u ulozi vršitelja dužnosti.

Na poziciji v.d. ravnatelja CERP-a proveo je pune dvije i pol godine, s time da je prethodno odradio posao preustroja sustava iz AUDIO-a i ustrojavanje CERP-a. Inače, nakon osnivanja AUDIO-a današnji predstojnik DUUDI-ja i predsjednik Upravnog vijeća CERP-a Tomislav Boban bio je ravnatelj, a potom savjetnik ravnatelja AUDIO-a. No, Dejanović se, kako je potvrdio Poslovnom dnevniku, ne namjerava natjecati za četverogodišnji mandat, već se odlučio na konačni odlazak u mirovinu.

Njegova odluka o umirovljenju nije i iznenađenje jer ju je najavio još u vrijeme osnivanja CERP-a, kada je rekao kako će natječaj za ravnatelja institucije biti i njegov prvi zadatak. Odgodu obje odluke od njega je tražio bivši šef DUUDI-ja Mladen Pejnović. Tko bi, pak, mogao biti njegov nasljednik u CERP-u, ne zapne li i to na političkim razinama vladajuće koalicije, moglo bi biti relativno brzo poznato. Natječajem je ostavljen relativno kratak rok za predaju ponuda, osam dana od objave javnog poziva u Narodnim novinama, odnosno od 20. svibnja.

Kandidirati se mogu osobe s diplomom odgovarajuće struke, te s najmanje pet godina radnog iskustva na rukovodećim položajima. Osim toga, kandidati moraju već imati dobar pregled stanja u državnom portfelju kojim upravlja CERP jer se od njih traži i da u dokumentaciji prilože i četverogodišnji plan rada CERP-a. Onima koji prate rad CERP-a teško je ne primijetiti i da ta državna institucija još nema formalno usvojen financijski plan za 2016. godinu. Ta je točka, naime, skinuta s dnevnog reda nedavno održane prve sjednice CERP-ova Upravnog vijeća, bez službenog objašnjenja razloga odgađanja usvajanja.

Privatizacijski otpad otežat će mu posao

Samo za radne sporove 40 mil. kn 
Posao čelnika CERP-a možda je i jedan od najmanje atraktivnih u državnom administraciji. To više što nakon aktualnih prodaja nešto vrednijih vlasničkih udjela u njegovu portfelju zapravo ostaju uglavnom svi problematični segmenti državne imovine, pravni i financijski repovi koji su ostali iza ranijih političkih odluka o privatizaciji i upravljanju državnim poduzećima. U ovu godinu CERP je tako ušao s gotovo 700 milijuna kuna potraživanja po ranije danim zajmovima, dok iz pokrenutih stečajeva, prema izviješću za 2015., država preko CERP-a potražuje više od osam milijardi kuna u pokrenutim stečajevima, a vrijednost sporova koje je naslijedio i vodi CERP doseže 2,4 milijarde kuna. Samo po radnim sporovima i tužbama za otpremnine procjenjuje se da će CERP morati isplatiti oko 40 milijuna kuna. Premda su se refinanciranjem nastojale smanjiti kreditne obveze, samo u ovoj godini CERP-u dospijeva 218 mil. kn glavnica i kamata.