Nakon desetljeća u kojima je tema privatizacije tvrtki iz državnog portfelja bila u žiži poslovne, financijske i šire javnosti, no već neko vrijeme taj su primat preuzele nekretnine u vlasništvu RH, međutim, prvi put dogodilo se da država ne može naći konzultante koji će “pročešljati” vrijednost njezinih poduzeća koje priprema za prodaju.

Za taj posao Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) na godišnjoj razini angažira procjenitelje, no na nedavno provedenom natječaju samo je konstatirano da nije zaprimljena niti jedna ponuda. Prethodnih godina na natječaje kojima su okvirno dogovoreni poslovi snimanja stanja u 5 i više tvrtki, zaprimane su ponude dvije ili tri renomirane konzultantske kuće.

Procijenjena vrijednost posla na najnovijem natječaju nije bitno odudarala od ranijih, konkretno početna cijena utvrđena je na razini od 240 tisuća kuna uvećano za iznos PDV-a, pa izostanak interesa ne treba tražiti u samoj financijskoj vrijednosti posla.

Razloge zacijelo valja tražiti i u vrijednosti samog portfelja kojega treba procjenjivati i davati preporuke za utvrđivanje početnih vrijednosti za prodaju i snižavanja vrijednosti u eventualnim ponovljenim postupcima, jer, premda i dalje ukupan broj tvrtki čije udjele država posjeduje, zvuči impozantno, među onima raspoloživim za stavljanje na tržište i nema puno atraktivnih vlasničkih paketa.

U manjinskom portfelju prema posljednjim ažuriranim podacima CERP ima vlasničke udjele u ukupno 273 tvrtke, što je blago smanjenje u odnosu na kraj godine kada je na istom popisu imao udjele u 292 tvrtki. Pri tom u više od dvije trećine CERP ima manje od 10 posto udjela i nema značajan utjecaj, a u velikom broju dionice su i pod rezervacijama.

U većinskom portfelju CERP, u kojemu nisu poduzeća od posebnog državnog interesa, a za čije snimanje je uglavnom i tražena pomoć vanjskih konzultanata, trenutno je tek 17 tvrtki, s tim da je na tom popisu još uvijek požeška Orljava, koja je prošli mjesec završila u stečaju.

Među tvrtkama u većinskom vlasništvu uglavnom se radi o problematičnim poduzećima, uz par iznimki poput Plinacroa, koje nisu u planovima za prodaju. U ovoj godini prodana je jedna tvrtka iz većinskog portelja, kutinski De-Fos, a u tijeku je novi pokušaj privatizacije proizvođača radijatora Lipovica, dok za proizvođača konopa Konoplja nije bilo interesa.

Većina tvrtki prolazi ili treba pripremu za proces restrukturiranja, poput Brodarskog instituta, za koji je nedavno Fina po službenoj dužnosti zatražila otvaranje stečaja zbog neprekidne blokade računa duže od 120 dana.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za Brodarski je, inače, CERP prošle godine naručio provođenje procjena vrijednosti. Za dvije tvrtke iz većinskog portfelja predviđena je likvidacija (Nacionalna veletržnica Zagreb i Veletržnica Opuzen), a u postupku restrukturiranja je Jadroplov i Borovo.

Uz Plinacro izuzeće od prodaje vrijedi još i za Hrvatsku brodogradnju Jadranbrod, te Pleter i Zrakoplovno-tehnički centar, a na popisu mogućih prodaja za ovu godinu su Vjesnik i Luka Vukovar, te eventualno, složi li se s tim resorno ministarstvo, pulska Brijuni rivijera.

Iz natječajne dokumentacije nije jasno za kojih sedam tvrtki je bilo predviđeno utvrđivanje vrijednosti koje bi proveli u narednih godinu dana, no, njihova prodaja će do daljnjega biti obustavljena, jer po važećem zakonu o upravljanju državnom imovinom CERP ne može provesti prodaju tvrtki u kojima ima više od 25% udjela bez pribavljene procjene ovlaštenih osoba.