Signali koji se o trenutnom stanju poslovnog ciklusa mogu iščitati iz posljednjeg ažuriranja CEIZ indeksa zagrebačkog Ekonomskog instituta na tragu su očekivanog usporavanja rasta BDP-a. Vrijednost CEIZ-a u kolovozu pala je i na mjesečnoj razini (za 0,24 postotna boda) i u odnosu na lanjski kolovoz (za 3,1 bod).

Osjetan pad na godišnjoj razini u najvećoj je mjeri posljedica baznog učinka, tj. visoke vrijednosti indeksa u trećem tromjesečju prošle godine, obilježenog snažnim oporavkom nakon ukidanja epidemioloških mjera.

Od brojnih komponenti CEIZ-a manju desezoniranu vrijednost u kolovozu u odnosu na srpanj bilježi broj dolazaka turista, dok su obujam industrijske proizvodnje, prihodi državnog proračuna od PDV-a i promet u trgovini na malo ostvarili povećanje desezonirane vrijednosti.

“Opisano kretanje indeksa sugerira da ekonomska aktivnost mjerena godišnjom stopom promjene BDP-a u trećem tromjesečju u odnosu na isto prošlogodišnje bilježi stopu rasta od 7,8 posto.

Istovremeno, ekonomska aktivnost u prva dva mjeseca trećeg tromjesečja u odnosu na drugi kvartal pokazuje trend blagog usporavanja”, navode u EIZ-u. Ipak, za precizniju ocjenu kretanja poslovnog ciklusa treba pričekati objavu indeksa za rujan.

Da je vidljivo usporavanje gospodarske aktivnosti, iako se zasad ne može govoriti i o recesiji, ovih je dana konstatirao i Boris Vujčić, guverner HNB- koji za iduću godinu predviđa rast BDP-a od jedan posto, ali uz nekoliko rizika.

Najveći je, kaže, pitanje hoće li biti redukcije energenata ili neće: “Ne bude li je, relativno dobro proći ćemo kroz ovu zimu, a ako bi se javila potreba za redukcijom, tada imamo recesiju”.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost