Novca je sve manje. Zadatak je znati njime upravljati. Koje alate koristiti i kako oni utječu na dobit poduzeća? Cash gap je jednostavan model koji pomaže menadžmentu uvidjeti kako njihove akcije utječu na novčani tijek poduzeća.

Predstavlja broj dana između plaćanja dobavljačima za kupljenu robu i potrebnog broja dana da se prodana roba naplate od strane kupaca. Postoje tri načina da se cash-gap unaprijedi: potrebno je povećati razdoblje plaćanja dobavljačima, smanjiti dane naplate od kupaca ili smanjiti dane vezivanja zaliha na skladištu. Cash gap pokazuje broj dana kada novac za plaćanje dobavljačima ne može biti financiran iz redovnog poslovanja već iz drugih izvora. Korištenje tuđeg kapitala donosi trošak kamata. Međutim, ako koristimo vlastiti kapital, on također ima svoju cijenu ili izmaklu korist koja se mogla ostvariti da nismo novac morali uložiti u pokrivanje cash-gapa. Na primjer, ako su troškovi prodane robe 18.000.000 kn, a prosječne zalihe 3.000.000 kn, ukupno se skladište obrne 6 puta godišnje tj. koeficijent obrtaja zaliha je 6 (vidi dijagram 1). Na dijagramu je vidljivo da poduzeće plaća svoje račune prema dobavljačima u roku od 40 dana. Vremenska linija započinje onog dana kad smo zalihe nabavili, a prestaje onog dana kada smo račune platili dobavljačima. Dani vezivanja kupaca počinju s danom prodaje robe, a završavaju onog trenutka kada se roba naplati. Linija dana vezivanja kupaca počinje tamo gdje završavaju dani vezivanja zaliha. U našem primjeru potraživanja su vezana u prosjeku 60 dana. Što cash gap znači za poduzeća? Cash gap izravno utječe na dobit poduzeća. Ukoliko su prosječne obveze 36.500.000 kn, a cijena kapitala 10% na godišnjoj razini, trošak kapitala za 80 dana je 8.000.000 kn – to je iznos koji ne možemo platiti dobavljačima na vrijeme. Koliko će iznositi trošak kapitala ako skratimo vezivanje zaliha za 20 dana uz uvjet da svi ostali parametri ostaju isti (dijagram 2)? Računajući analogno prethodnom primjeru, vidimo da se cash gap smanjio za 20 dana te je sada 60 dana. Smanjenje cash-gapa za 20 dana rezultiralo je smanjenjem troška kapitala te on sada iznosi 600.000 kn. To znači da će dobit poduzeća porasti za 200.000 kn. Nije malo, zar ne?

Andreja Švigir, Jasmina Očko

*Autorice će biti predavači na prvoj konferenciji o kriznom kontrolingu, u suorganizaciji Poslovnog dnevnika