Istraživanjem koje je proveo Institut za turizam iz Zagreba pod nazivom "Jahting 2012." o stavovima i potrošnji nautičara u Hrvatskoj, u ljetu 2012. godine obuhvaćeno je 25 marina i 8 luka otvorenih za javni promet od Umaga do Dubrovnika te 2171 ispitanik.

Ovim istraživanjem koje je provedeno četvrtu godinu zaredom dobivena je iscrpna i jasna slika o strukturi nautičara koji posjećuju hrvatsku obalu. Prema dobivenim podacima najviše je nautičara koji posjete Hrvatsku u dobi je od 30 do 49 godina (56%), slijede oni stariji od 50 godina (33%) te nautičari u dobi do 29 godina (12%). Više od tri četvrtine nautičara (77%) ima završenu višu ili visoku, a svaki drugi nautičar dolazi iz kućanstva s mjesečnim primanjima većim od 3500 eura. Istraživanje pokazuje i da su inozemni nautičari vjerni Hrvatskoj – tri četvrtine već je više od tri puta plovilo u Hrvatskoj, a u ljetu 2012. godine tek je 11% nautičara plovilo u Hrvatskoj po prvi puta. Podaci pokazuju kako se nautičari o svojim destinacijama najčešće informiraju usmenom preporukom – prethodno iskustvo je glavni izvor informacija (46%), slijede internet (29%) te preporuke rodbine i prijatelja (24%). 

Bareboat čarter najčešći
Nautičari do polaznih luka najčešće dolaze vlastitim automobilom (69%), zatim plovilom na kojem i borave (15%) te zrakoplovom (14%). U zrakoplovnom prijevozu zastupljeniji je redoviti let (66%) u odnosu na čarter let (34%); među gostima koji su doputovali redovitim letom, 52% je koristilo usluge niskotarifnih zračnih prijevoznika. Raste i udjel čartera u dolascima i boravku. "U hrvatskom čarteru bilo je 49% nautičara, 42% nautičara plovilo je na plovilima u  osobnom vlasništvu/suvlasništvu, 6% na plovilima u vlasništvu prijatelja/rođaka, a manje od 3% nautičara bilo je na plovilima u inozemnom čarteru", stoji u istraživanju. Najčešći oblik najma plovila je tzv. bareboat čarter ili najam plovila bez skipera u kojem je bilo 70% svih nautičara u hrvatskom čarteru. Nešto više od petine (22%) čarteraša unajmilo je plovilo sa skiperom ili posadom, 6% je unajmilo plovilo bez skipera ali je  skipera naknadno unajmilo, a samo jedan posto čarteraša bilo je u okviru čarter flotile. "Unajmljenog skipera ili posadu imalo je 18% nautičara", stoji u istraživanju. Također, na plovilima su u prosjeku bile četiri osobe, uključujući skipera ili unajmljenu posadu (u čarteru 5, a inače 4 osobe). Nautičari na putovanju u prosjeku ostvaruju 12 noćenja, od čega oko 7 noćenja u marinama te po jedno do dva noćenja u mjesnim lučicama te na bovi i sidru izvan mjesnih lučica i marina; u hrvatskom čarteru se ostvaruje prosječno 9 noćenja, a na vlastitim plovilima, plovilima u vlasništvu prijatelja ili rođaka i u inozemnom čarteru 16 noćenja.

Navike u marinama
Institut za turizam iz Zagreba istražio je i navike nautičara za vrijeme pristajanja u luci. Nautičari tako tijekom boravka u marini/luci i destinaciji najčešće odlaze u kupnju (njih 97%), restorane (96%), slastičarnice i kafiće (95%), na izlete na obali (80%), šetnje u prirodi (76%), posjećuju lokalne zabave (73%) i razgledavaju znamenitosti (61%), a bave se i nizom drugih sportskih, zabavnih ili rekreativnih aktivnosti. Mijenjaju se i opći trendovi pa raste udio kraćih boravaka pa je prosječna duljina boravka nautičara smanjena s 14 noćenja u 2007. godini na 12 noćenja u 2012. godini. "Nautičari su manje aktivni; učestalost bavljenja većinom aktivnosti znatno je smanjena u odnosu na 2007. godinu", zaključuje se u istraživanju.  Ispitali su i koliko nautičari troše za vrijeme boravka. Prosječni izdaci nautičara na putovanju/plovidbi u 2012. godini, koji uključuju izdatke za prijevoz do polazne luke i natrag, izdatke vezane uz plovilo i ostale izdatke tijekom boravka u marinama/lukama i destinacijama, iznosili su 1267 eura po osobi. Prosječni izdaci nautičara u hrvatskom čarteru iznosili su 1447 eura po osobi, a onih na vlastitim plovilima, plovilima prijatelja/rođaka ili u inozemnom čarteru 1104 eura po osobi.  Mjereno je i zadovoljstvo nautičara boravkom i ponudom. "U ljeto 2012. godine nautičari su bili izrazito zadovoljni ljepotom prirode i krajolika te osobnom sigurnošću. Visokom ocjenom ocijenili su ukupno 12 od 25 elemenata ponude među kojima su uslužnost osoblja i raspoloživost informacija u marinama, stanje broda te prihvat u marini i zračnoj luci za nautičare u čarteru, te gastronomsku ponudu destinacije, prometnu dostupnost polazne luke i prostorni raspored marina; srednji stupanj zadovoljstva nautičari su iskazali za 10 elemenata ponude među kojima je i vrijednost za novac ukupne nautičke ponude u Hrvatskoj, a bili su izrazito nezadovoljni mogućnostima kupnje u marinama", stoji u zaključcima istraživanja. Hrvatska je ocijenjena boljom od konkurencije kad je riječ o ljepoti i očuvanosti prirode te klimi, čistoći mora i obalnih mjesta, kao i socijalnim elementima – sigurnosti, gostoljubivosti i imidžu zemlje; te boljim prostornim rasporedom marina. 

Nautičari u lukama

Šoping i restorani najpoželjnija aktivnost

Kupovanje i odlasci u restorane omiljeni su način provođeja vremena u lukama koje zanimaju gotovo 97% nautičara. S obzirom na to da je tek 12% nautičara dvadesetogodišnjaka, ne čudi da ples ili odlazak u disko klubove zanima samo 42% jahtaša. U vrijeme kada su na vezu u marinama, 42% nautičara želi igrati tenis ili otići na biciklističke izlete.