Premda pojmovi poput deficita i duga svakodnevno pune novinske stupce i zauzimaju impozantni broj televizijskih minuta, većinu građana ne zanima kuda ide njihov novac.

Ipak, njih gotovo 80 posto smatra da bi trebali sudjelovati u proračunskim procesima, polovica misli da je to i moguće, no tek ih je sedam posto zaista i pokušalo. Porazni su to podaci ankete Instituta za javne financije (IJF) provedene među studentima završnih godina, populacije koja će se najduže nositi s posljedicama nezdravih i nepravednih javnih financija. Hrvatska se godinama bori s financiranjem rastućih apetita javne potrošnje. Manjak prihoda premašuje 5 posto BDP-a i nadoknađuje se zaduživanjem, što je rezultiralo javnim dugom većim od 80 posto BDP-a.

"Tako ozbiljni fiskalni problemi utječu na dugoročno sporiji gospodarski rast i visoku nezaposlenost. Stoga je i sve veće nezadovoljstvo građana koje izaziva socijalne i političke probleme, ruši povjerenje u vlade, pa i u samo funkcioniranje demokracije", napominju Katarina Ott i Mihaela Bronić iz IJF-a. Čak 90 posto ispitanih smatra da Vlada i lokalne vlasti kriju proračunske informacije. Kao razloge navode 'lakše manipuliranje brojkama', potom jer 'rade u svoju korist, a ne društva', ili im je 'cilj opstanak na vlasti pod svaku cijenu'…

Na pitanje zašto ne sudjeluju u proračunskom procesu mnogi su defetistički odgovorili 'da ne mogu ni na što utjecati pa ih ni ne zanima'. Ključni preduvjet za aktivnije sudjelovanje građana je pravodobna, točna i razumljiva informacija, odnosno transparentnost proračuna. Premda formalni preduvjeti postoje, provedba je daleko od željene razine, a među brojnim preprekama ističu se manjak političke volje i nezainteresirani građani.