Dok je premijer Zoran Milanović jučer odgovarao na pritužbe članova HUP-a da u Hrvatskoj vlada antipoduzetnička klima, a prema poslodavcima se primjenjuje represija kao da su najveći krivci za krizu i teško stanje u društvu, prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić tumačio je kako bi on organizirao društvo.

“Moramo se početi baviti svatko svojim poslom – Vlada politikom, sindikati zaštitom prava radnika, a poslodavci poslovnim rezultatima i svaki za to biti odgovoran”, poručio je s okruglog stola o rješenjima za poboljšanje poduzetničke klime u okviru Dana poduzetnika. Time se branio i od sindikalnih strelica da se i njih sotonizira. No, priznao je i pogreške Vlade, primjerice da se nije uvijek konzultirala sa socijalnim partnerima, što tumači željom da se odluke brže donosi. Dodao je i kako se konačno počelo čistiti “ladice” sa zaostalim odlukama koje se posljednje dvije godine nije donosilo. “Ne znam što je gore – izvršna vlast s odlukama zbog kojih se danas vode sudski procesi ili nedonošenje odluka. Možda ipak ovo drugo”, kazao je Čačić. Spočitnuo je poduzetnicima što licemjerno prozivaju Vladu zbog povećanja PDV-a, iako je to bio potez kojim je Vlada upravo njima pokušala dati daha i teret krize preusmjeriti na sve građane. Čačić je priznao da u javnom sektoru, u kojem su plaće 28,5 posto veće nego u privatnome, još nisu počeli razmišljati o tome da moraju dati rezultate. “Javna uprava mora prijeći na projektni način rada”, poručio je, složivši se s tezama da bez preuzimanja rizika, što je osnova za biznis, nema razvoja i stoga je to nužno implementirati na cijelo društvo. I profesorica poduzetništva s Ekonomskog fakulteta Osijek Slavica Singer upozorila je da je u Hrvatskoj nužna veća aktivnost svih i preuzimanje odgovornosti za djelovanje. Hrvatska mora ponajprije otkloniti jedan veliki problem – premalo novih poslovnih pothvata.

Tu vidi nužnim pomoć samog regulatornog okvira, koji će pomagati ulaz u poduzetništvo i rastuća poduzeća, koja su, dodaje ona, svuda elitistička manjina. Jedina je razlika da je u prosjeku u drugim zemljama to devet posto poduzetništva, a kod nas između dva i tri posto. Iako istraživanja ukazuju da ljudi u Hrvatskoj priželjkuju raditi za javni, a ne privatni sektor, predsjednik Uprave Atlantic Grupe Emil Tedeschi nije se složio. Na primjeru svoje kompanije potvrđuje velik interes za posao, a dodao je i da je takva kriza da ljudi zapravo i ne mogu previše birati. Njega brine izazov koji će Hrvatskoj donijeti ulazak u EU, odnosno mogućnost da najbolji mladi obrazovani kadrovi napuste Hrvatsku. Čačić, pak, upravo u mladima i vidi najveće rezerve i potencijal za idućih 20 godina. Izazvao je i reakcije osvrtom kako tradicionalno najjači poduzetnički duh u Hrvatskoj imaju Međimurci, čiji odnos prema državi i radu smatra da treba poticati.

Lijek za krizu – mlade uvući u poduzetništvo

Hrvatska po produktivnosti zapravo i ne stoji loše kako se iz statistika obično iščitava. Ekonomski analitičar Velimir Šonje u svojoj je prezentaciji došao do tog zaključka uspoređujući statističke podatke o zaposlenosti ljudi u dobi od 15 do 64 godine. Usporedi li se BDP po stanovniku, Hrvatska u odnosu na EU zaostaje za Slovenijom za 38 posto. No gledaju li se podaci po zaposlenome, realni BDP u Hrvatskoj je niži tek za četiri posto od slovenskog. To znači da u Hrvatskoj BDP stvara znatno manji broj ljudi i da Hrvatska mora tražiti rješenje kako što veći broj ljudi uvući u sferu rada. Budući da imamo malo poduzetnika, a da je najpotentnija skupina koja ulazi u taj segment mlad i obrazovan tridesetogodišnjak, obrazovni sustav mora biti dugoročno rješenje, ali na kratke staze fokus se mora staviti na jačanje kvalitete i efikasnosti državnih institucija. “Što su institucije bolje, veća je i sklonost ljudi ulasku u poduzetništvo”, ističe Šonje pozivajući da se pristupi konkretnim prijedlozima, primjerice da se skrate procedure i trošak dobivanja dozvola ili provedbe stečaja, čime se vrlo brzo može pojačati efikasnost javnog sustava i osloboditi Hrvatskoj potrebni potencijal poduzetništva. (M. Brnić)

Anketa

Optimizam na nivou
Za razliku od građana, kojih samo 1,2 posto očekuje da će iduće godine stanje biti znatno bolje, čak 30,8 posto poduzetnika koji su u srijedu bili u Kristalnoj dvorani smatraju da će 2013. biti bolja od ove godine.

Svi bi na državne jasle
Na pitanje koji je željeni sektor zapošljavanja otprilike isto su odgovorili i građani i poduzetnici. Nešto više od četvrtine građana (26,4 posto) i oko 32 posto poduzetnika zaokružilo je da bi se najradije zaposliti u državnom ili javnom poduzeću.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Percepcija poduzetnika
Većina građana zapravo je indiferentna prema poduzetnicima. Njih 29,6 posto u anketi koju je proveo HUP reklo je kako nema ni pozitivan ni negativan stav prema poduzetnicima, a gotovo polovica poduzetnika također se odlučila za taj odgovor. Uglavnom negativan stav prema poduzetnicima iskazalo je 25,8 posto građana.