Građani koji će pravo na mirovinu steći na temelju uplata u prvi i drugi mirovinski stup mogli bi ostati bez dodatka od 27 posto na kojeg imaju pravo osiguranici koji su se odlučili uplaćivati isključivo u sustav međugeneracijske solidarnosti.

Time bi mirovine svih građana koji su 2002. imali najviše 40 godina mogle biti za najmanje 500 kuna niže od mirovina onih koji cijelu mirovinu primaju iz prvog stupa. Stručnjaci tvrde da je to neustavno rješenje i da je gotovo nemoguće provesti takvu nepravdu jer bi u slučaju da Vlada ništa ne poduzme Ustavni sud morao donijeti odluku kojom bi prava bila izjednačena. Naime, u Planu konvergencije, dokumentu u kojem je Vlada navela sve reforme stoji i rečenica u kojoj se pojašnjava zašto će troškovi za isplatu mirovina u budućnosti manje opterećivati proračun nakon 2027.godine. Rashodi za mirovine isplaćene iz prvog stupa postupno će se sve više smanjivati. To smanjenje će biti utoliko značajnije iz razloga što umirovljenici koji će primati mirovinu iz oba stupa neće imati dodatak od 27 posto na dio mirovine koji se isplaćuje iz prvog stupa, stoji u Planu konvergencije.

 Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić više je puta isticao da će na spomenuti dodatak svi građani imati pravo, ali se do sada to pravo nije regulirano zakonski, a sada u dokumentu poslanom Bruxellesu stoji upravo suprotno. Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava u svojim je dugoročnim projekcijama predvidjelo uključivanje dodatka za osiguranike drugog stupa, kao i postupno  povećanje izdvajanja za drugi mirovinski stup, stoji u odgovoru pristiglom iz Ministarstva, u kojem uvjeravaju da će se položaj umirovljenika izjednačiti. Okvirni izračuni pokazuju da će osoba kojoj je danas 60 godina, odnosno koja se početkom mirovinske reforme uključila u sustav II. mirovinskog stupa i imala je prosječnu plaću tijekom staža, imati mirovinu 2690 kuna mjesečno.

Kad bi se primijenio dodatak koji se obračunava umirovljenicima koji su samo u I. stupu, mirovina bi iznosila 3267 kuna mjesečno, što je 577 kuna više i što je iznos za koji bi građani mogli biti zakinuti. Za građane kojima je danas 50 godina razlika je još veća i iznosi oko 1000 kuna. "To je velika nepravda jer se građane dovodi u neravnopravan položaj. Uštede se moraju provesti, ali poruka nejednakosti u ostvarivanju prava puno je opasnija od troškova koji mogu nastati njezinim ispravljanjem", rekao je Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Da je riječ o nepravdi, pokazuje i podatak da su mirovine iz prvog stupa veće od onih "kombiniranih" upravo zbog spomenutog dodatka, a u osnovi su "kombinirane" mirovine veće za nekoliko kuna.

"Upravo zbog tog dodatka sve se više članova odlučuje prebaciti u sustav međugeneracijske solidarnosti jer su im mirovine time veće. No, ta mogućnost će nestati za buduće generacije. Tu razliku ne možemo nikako premostiti jer bi s izdvajanjima od pet posto trebali zaraditi ukupnu razliku od 27 posto. To je nemoguće", komentar je Damira Grbavca koji upravlja obveznim mirovinskim fondovima Raiffeissena. Inače, u 42 godine radnog staža osoba koja ima plaću od 5700 kuna u prvi mirovinski stup kroz doprinose uplati 775 tisuća kuna, a dobit će samo 1919 kuna mirovine, a u II. stup u istom razdoblju uplatit će tri puta manje, odnosno oko 260.000 kuna, a dobit će oko 1630 kuna mirovine. U obveznim mirovinskim fondovima na kraju ožujka ležala je 71 milijarda kuna ušteđenog novca hrvatskih građana: od toga je 50 milijardi prikupljeno uplatama doprinosa, a mirovinski fondovi su za svoje štediše zaradili 21 milijardu kuna.