Što smo sličniji većim europskim gradovima, to više jača interes za postavljanjem kamera na kuće i stambene zgrade kako bi nepoželjne goste odvratili od provale, ali i kako bismo znali tko nam ”njuška” oko kuće. Ideju o postavljanju kamera oko kuća i stambenih zgrada u Zagrebu dodatno je podgrijao novi način odvoza otpada, gdje se na vlasnike/suvlasnike prebacila odgovornost za ono što im eventualno netko treći ubaci u kantu za otpad. Pa bi videonadzor koji bi razotkrio bezobraznog vlasnika podmetnutog otpada bio od koristi. No, nije tako jednostavno. Iako nitko ne osporava pravo pojedinca na zaštitu i osoba u svom kućanstvu i imovine, prije postavljanja kamere dobro se informirajte kako, što i gdje smijete postaviti jer kazne sežu do 6700 eura (donedavnih 50.000 kuna).

Naime, kako na svojim stranicama navodi Agencija za zaštitu osobnih podataka, sustav videonadzora u stambenim zgradama reguliran je Uredbom 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka. Opća uredba o zaštiti podataka u cijelosti je obvezujuća i izravno se primjenjuje u Republici Hrvatskoj od proljeća 2018. godine (Zakon o provedbi Opće Uredbe o zaštiti podataka). A ipak, zbog kršenja tih odredbi redovito pristižu prijave, ispisuju se kazne. Ljudi prepoznaju potrebu da se zaštite, ali i dalje ne razumiju gdje su granice zaštite pojedinca i njegove imovine, a gdje počinje zadiranje u tuđa prava. Spomenutim Zakonom detaljnije su propisani uvjeti obrade osobnih podataka putem uspostavljanja sustava videonadzora. Valja pojasniti da se videonadzor u smislu odredbi članka 25. stavka 1. Zakona odnosi na prikupljanje i daljnju obradu osobnih podataka koja obuhvaća stvaranje snimke koja čini ili je namijenjena da čini dio sustava pohrane. Dakle, lažne kamere čija je svrha odvraćanje provalnika nisu zabranjene niti je za njih potrebno ishoditi bilo kakvu dozvolu ili suglasnost. To je obveza samo u slučaju da želite postaviti pravu kameru koja će snimati i pohranjivati podatke, piše Večernji list.

Nadalje, člankom 26. stavkom 1. Zakona o provedbi Opće Uredbe o zaštiti podataka  propisano je da se obrada osobnih podataka putem videonadzora može provoditi samo u svrhu koja je nužna i opravdana za zaštitu osoba i imovine, ako ne prevladavaju interesi snimljenih osoba koji su u suprotnosti s obradom podataka putem videonadzora. Također, osobe koje bi mogle biti snimljene moraju o tome biti obaviještene. Nužno je postaviti jasnu i vidljivu obavijest da je objekt odnosno pojedina prostorija u njemu te vanjska površina objekta pod videonadzorom. Postavljena bi oznaka treba biti vidljiva najkasnije prilikom ulaska u perimetar snimanja. Obavijest treba sadržavati sve relevantne informacije, a posebno jednostavnu i razumljivu sliku uz tekst kojim se ispitanicima pružaju sljedeće informacije; da je prostor pod videonadzorom, podatke o voditelju obrade te podatke za kontakt putem kojih snimljena osoba može ostvariti svoja prava. Valja navesti i svrhu obrade podataka, pravnu osnovu, prava snimljenih osoba te obavijest da se cjelovite informacije nalaze na internetskoj stranici ili na drugom odgovarajućem mjestu u sklopu Politike privatnosti.

Budući da suvlasnici stambene zgrade predstavljaju voditelje obrade u smislu odredbi Opće uredbe, Agencija za zaštitu osobnih podataka preporučuje da na obavijesti o videonadzoru bude naznačeno da su upravo suvlasnici stambene zgrade voditelji obrade.
Iz Agencije napominju da sustav videonadzora mora biti zaštićen od pristupa neovlaštenih osoba, a odgovorne osobe koje imaju pravo pristupa osobnim podacima ne smiju ih zloupotrebljavati.

Cijeli članak pročitajte ovdje.