To da se makroekonomski rizici u Hrvatskoj uporno i značajno povećavaju, za domaću stručnu javnost nije novost. A iako je novost da su povjerenici Europske komisije u srijedu zbog zaključaka dubinske analize za Hrvatsku nagovijestili stroži nadzor i poseban monitoring, odnosno najstrožu razinu makroekonomskog nadzora koju EU ima raspolaganju, niti to nije veliko iznenađenje.

Veće bi iznenađenje zapravo bilo da Hrvatska to izbjegne, a prema tvrdnjama bruxelleskog dobro upućenog izvora, to bi bilo moguće ako Vlada do svibnja pošalje nacionalni program reformi koji je dovoljno ambiciozan i uvjerljiv za Komisiju. Što to znači? Očekivanje Komisije je, kaže, da "razina ambicije nacionalnog programa reformi RH odgovara ozbiljnosti makroekonomskih rizika koje smo naveli u upravo objavljenom izvješću o Hrvatskoj". Iako je ministar Boris Lalovac već najavio kako će Vlada "veoma brzo donijeti neke mjere koje će Hrvatska do travnja prezentirati Europskoj komisiji, oko sadržaja tih mjera ostao je neodređen. "Prostor za djelovanje uvijek postoji, ali pustimo da premijer i uži kabinet to odrade", izjavio je uoči sjednice Vlade tek uopćeno navješćujući da je "riječ o značajnim reformama koje će predstaviti za dva mjeseca".

No, već idući tjedan na roadshowu u sklopu novoga inozemnog zaduženja za desetak milijardi kuna (a moguće i nešto više) ministar financija zacijelo će se suočiti s pitanjima investiotra inspiriranim nalazima dubinske analize EK i najavom pojačana monitoringa. Neće to biti prepreka da se prodajom euroobveznica prikupi ciljani iznos, ali cijeni sigurno neće pogodovati. Naravno, u usporedbi s cijenom kapitala za druge usporedive ekonomije i s obzirom na tržiše na kojemu je Njemačka upravo realizirala petogodišnje zaduženje uz prinos za investitore od "minus" 0,08 posto. Kako bilo, Lalovčev oprez u najavi mogućih mjera proizlazi iz činjenice da se premijer Zoran Milanović u odlukama sada mnogo više vodi činjenicom da smo u izbornoj godini. Tako se izglednijim čini i da bi stajališta EK njega više mogla potaknuti na nove kalendarske kalkulacije u vezi s održavanjem izbora negoli na istinski ambiciozniji i vjerodostojniji pristup planu reformi i poteza Vlade.

Kad su se posljednjih nekoliko mjeseci donosile neke mjere koje idu na ruku građanima, a nisu u skladu s trogodišnjim programom reformi i planom konvergencije, premijer je i te kako bio svjestan da bi EK mogla postaviti to kao pitanje. To vrijedi i za nedavnu zakonsku intervenciju fiksiranja otplatnog tečaja švicarskog franka, na koju se, među ostalim, pozivaju analitičari EK. Ta mjera će, kažu, pomoći građanima koji bi teško izdržali šok jačanja švicarskog franka i s tog je se aspekta može podržati. "No, teret te mjere prelit će se na bankarski sektor, što može imati posljedice na buduće poslovanje banaka u kreditiranju stanovništva. Takva mjera povećava pravnu nesigurnost jer je privremena i može utjecati na poslovno okruženje u cijelosti", objašnjava bruxelleski izvor. U izvješću se pak izrijekom navodi da "to naglašava potrebu za predvidivijim pravnim sustavom, razmjernom i pravednom intervencijom države u financijski sektor", ali i primjenom sustavne sheme za rješavanje osobnog bankrota.

Glavni nalazi dubinske analize hrvatskoga gospodarstva su, u cjelini, predvidivi, od konstatiranja prigušenog rasta i odgađanja restrukturiranja tvrtki do sumornih pokazatelja zaposlenosti. U EK ističu da Hrvatska pati od slabe vanjske konkurentnosti i slabosti u upravljanju javnim sektorom, a kao izvore zabrinutosti apostrofiraju i rastući dug opće države, odnosno visoke i rastuće troškove za kamate.  No, kako su prekomjerne makroekonomske neravnoteže i rizici konstatirani već lani, najave strožeg nadzora ponajprije su odgovor na razvodnjenu provedbu prošle godine definiranih preporuka u pogledu strukturnih reformi.

Domaći ekonomisti dodat će da je Vlada nekim potezima koji nisu bili ni na tragu Bruxellesu iznesenih planova, ni preporuka u okviru postupka za sprječavanje prekomjernog deficita, ove godine napravila zapravo korak nazad. Komisiji nije najavljeno povećanje neoporezive osnovice dohotka. Ni dan danas nemamo jasnu sliku i efekte kompenzacijskih mjera, upozorava Zrinka Živković Matijević, analitičarka Raiffeisen banke. Nadalje, koliko god serija opraštanja dugova ima socijalnu logiku, ona implicira smanjenje investicijskog potencijala tvrtki. Naravno, tu je i pitanje izdvajanja HZZO-a iz riznice, prema kojemu su i u Komisiji prilično sumnjičavi.

"Zdravstveni sustav predstavlja izvor fiskalnog rizika", napominje se u izvješću. Među rizicima za dugoročni rast produktivnosti apostrofiraju uz ostalo slabosti obrazovnog sustava i inovacijskih kapacitetita. Sve u svemu, u pregledu provedbe lani definiranih specifičnih preporuka EK uz većinu točaka u najboljem slučaju stoje opaske o "ograničenom napretku". No, dok to vrijedi za reformu radnog zakonodavstva i testiranja otpornosti bankarskog sektora, ni takva napretka nema u pogledu ranih umirovljenja. Može li Vlada do svibnja  uvjeriti Komisiju da je ambicioznija? 

inovativan model

Superbakterije sve su veća prijetnja, a hrvatski znanstvenici nude novo rješenje

hrvatska tvrtka

U godinu dana morali su promijeniti sve – danas ih slijede i velike kompanije