Broj stranih radnika nadmašio je broj nezaposlenih

Autor: Marija Brnić , 31. listopad 2023. u 07:00
Foto: MARKO LUKUNIC/PIXSELL

One koji dolaze iz susjednih država sve više zamjenjuju radnici iz “egzotičnih” zemalja.

Već je gotovo pune tri godine od ukidanja kvota za zapošljavanje stranih radnika, za koji su poslodavci godinama lobirali, kako bi manjak ili slab interes domaćih radnika nadomjestili strancima.

Pitanja o tome koliko će to smanjiti ili usporiti rast plaća u Hrvatskoj i dalje je otvoren, no u javnom prostoru sada sve izraženija postaje i briga za prava tih radnika u Hrvatskoj, kvalitetu standarda života koji im se tu pruža i briga o njihovom integriranju u hrvatsko društvo, jer, njihov broj kontinuirano raste.

Prije liberalizacije tržišta rada, država je već povećavala broj dozvola koje na godišnjoj razini poslodavci mogu koristiti za “uvoz” stranih radnika, a one su se podizale s nekoliko tisuća, da bi sada njihov broj premašio 130 tisuća. Nadmašio je i broj nezaposlenih u evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (trenutno ih je manje od 110 tisuća).

51

tisuća stranaca trenutno radi u građevini, u turizmu njih više od 40 tisuća

Prije deset godina, u godini u kojoj je Hrvatska postala punopravna članica EU, prema podacima MUP-a od 329 novih radnih dozvola za koje su poslodavci mogli po godišnjoj kvoti aplicirati, izdano je bilo 168 novih dozvola, dok je još bilo produženo 1881 dozvola unutar kvote i 992 izvan kvote.

Pred samu liberalizaciju kvota je povećana na oko 78,5 tisuća dozvola, ali zbog korone one tijekom 2020. nisu sve iskorištene. Već protekle dvije godine broj intenzivno stranaca raste, a u ovoj godini, do početka listopada, MUP je izdao više od 133 tisuća dozvola za boravak i rad strancima koji dolaze iz trećih zemalja.

Gotovo da nema djelatnosti ili područja Hrvatske u kojoj se ne sreće strane radnike, a strane radnike vidimo čak i u poslovima pojedinih državnih poduzeća poput Hrvatske pošte, no najveći dio dozvola izdan je u graditeljstvu, turizmu i ugostiteljstvu. To su i prije otvaranja tržišta za strane radnike bila uska grla na tržištu rada.

Prihvatljivi strancima
U graditeljstvu je trenutno zaposleno gotovo 51 tisuća stranaca, u turizmu i ugostiteljstvu više od 40 tisuća, dok su za poslove u sektoru industrije izdane 17,5 tisuća dozvola, u prometu gotovo 8 tisuća i u trgovini gotovo 4 tisuće.

Iako je među domaćom populacijom uvriježeno da je Hrvatska neatraktivno tržište za radnike, što svjedoči i migracija radnika u druge europske zemlje na kojima ostvaruju veće prihode, no značajan je udjel stranih radnika kojima je Hrvatska prihvatljiva. Od ukupno izdanih 133 tisuće na produljenje ranije odobrenih dozvola odnosi se njih 29 tisuća. Najveći dio čine nove dozvole, nešto manje od 86 tisuća, a broj sezonaca je nešto više od 16 tisuća.

Potražnja u Istri

Za stranim radnicima najviše posežu poslodavci u Istri, na čijem je području nešto iznad 100 tisuća radno aktivnih.

Nekadašnju percepciju porijekla stranih radnika koji dolaze iz bazena susjednih država sve više zamjenjuju oni koji dolaze iz “egzotičnih” zemalja, a prvenstveno Nepala, Indije i Filipina. Ipak, radnici iz BiH i Srbije i dalje čine najveći dio stranaca – u Hrvatskoj ih radi ukupno 51 tisuća.

Nepalci su treći po brojnosti, ukupno ih je u Hrvatskoj nešto više od 16 tisuća, a po 11 tisuća dozvola izdano je Makedoncima i radnicima iz Indije. Iz Filipina, čiji je dolazak u Hrvatsku jako dobro organiziran, stiglo je 8 tisuća radnika, jednako koliko i iz Kosova, a tek neznatno manje, oko 6 tisuća, dozvole u Hrvatskoj dobili su radnici iz Turske.

Očekivano, najviše dozvola izdano je na području zagrebačke policijske postaje, na čijem je području krajem rujna registrirano bilo više od pola milijuna radno aktivnih stanovnika, kao i najniže stope registrirane nezaposlenosti (3,3% na području Zagreba i 3,6% u zagrebačkom “prstenu”). Za stranim radnicima najviše posežu poslodavci u Istri, na čijem je području nešto iznad 100 tisuća radno aktivnih i koja ima najnižu stopu nezaposlenosti u Hrvatskoj, tek 2%.

I sve ostale turističke županije na obali zapošljavaju velik broj radnika iz trećih zemalja, u usporedbi s veličinom i brojem stanovnika više nego u kontinentalnom dijelu, dok je zanimljivo da jedna od najmanje naseljenih i slabije razvijenih županija, Ličko-senjska, nije na samom dnu po brojnosti zapošljavanja stranih radnika.

Štoviše, u šest županija su policijske uprave izdale manje dozvola za boravak i rad stranaca. Redom su to županije koje bilježe i s najveće stope nezaposlenosti, što potvrđuje slabe aktivnosti tamošnjeg gospodarstva. Donekle iznenađuje Karlovačka županija, koja očito potrebe za radnicima pokriva iz domaće populacije, dok su na samom začelju već godinama Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska županija.

Veća potreba
Poslodavci u Hrvatskoj procjenjuju da su potrebe za “uvozom” radnika i veće, te da će trend povećanja njihovog broja i nadalje rasti.

Kolika je, pak, fluktuacija radnika koji dolaze iz trećih zemalja, koliko dugo ostaju kod hrvatskih poslodavaca, kao i u kojem broju nakon dobivanja dozvola MUP-a odlaze dalje u druge zemlje EU, službenih podataka za sada nema.

Komentirajte prvi

New Report

Close