Energetska tranzicija je smjer s kojeg više nema skretanja, a rat u Ukrajini i korištenje ruskih energenata kao geopolitičkog oružja čitavi će proces u Europi još ubrzati.

Uz sunce, vjetar, biomasu te geotermalne izvore, upravo je vodik tehnologija od koje se najviše očekuje, rečeno je na 8. međunarodnoj stručnoj konferenciji Vodik H2 Mobility koja se jučer u organizaciji Hrvatske udruge za razvoj i primjenu vodikovih gorivih članaka – H2 održala u Zagrebu.

Ambiciozna strategija
Zajednički je zaključak da je nedavno usvojena hrvatska Strategija o vodiku do 2050. podjednako ambiciozna u ciljevima i realna u mogućnostima te da bi našu zemlju mogla staviti među europske i globalne lidere u primjeni vodikovih tehnologija.

Ivica Jakić, predsjednik udruge H2, istaknuo je da im je fokus na uvođenju vodika na tržište Hrvatske od proizvodnje, skladištenja i distribucije, izgradnje mreže H2-Punionica/Luka, do razvoja i usvajanja proizvodnje opreme, strojeva, vozila i plovila koji će biti konzumenti vodika.

Tako se zatvara sustav od nastanka – proizvodnje vodika do konzumacije, što je intencija Zelenog plana EU koja je lani donijela strategiju za vodik kojoj je cilj stvoriti uvjete za masovnu primjenu tog goriva.

Strategija predviđa investicije do 2030. za izgradnju 40 GW elektrolizatora, za dodatne kapacitete solarnih i vjetroelektrana koje bi proizvodile električnu energiju za te elektrolizatore, te za transport, skladištenje i distribuciju vodika uključujući i punionice vodika u iznosu od 309 do 447 milijardi eura.

Ivo Miletić, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, kazao je da je već sad iz više izvora, nacionalnih i EU, osigurano 380 milijuna kuna za razvoj tehnologije i infrastrukture vodika u Hrvatskoj, a što bi do 2026. trebalo rezultirati i s 10 punionica vodika.

Iako već mnogi proizvođači automobila imaju vozila na vodik u serijskoj proizvodnji, od kojih su jučer u Zagrebu bila dva i predstavljena, stručnjaci smatraju da je, barem u prvoj fazi, puno veći benefit vodika za velika gospodarska vozila i strojeve, vlakove te brodove.

Rješenje za samodostatnost
“Gotovo je nezamislivo montirati baterije na jedan električni trajekt koji bi povezivao Split i Vis. No, isto tako je vrlo zamislivo kad bi taj trajekt imao vodikove ćelije i tako Jadran učinio puno ekološkijim mjestom”, kazao je Vjekoslav Jukić iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Na njega se nadovezao i Simon Ferjuc čija konzultantska kuća Tetida već radi na projektu vodikove punionice uz Nacionalni park Krka, a koja bi u perspektivi zelenom energijom opskrbljivala 21 postojeći dizelski brod koji prevozi turiste po tom biseru hrvatske i svjetske prirodne baštine.

Vodik kao perspektivu vide i na otoku Visu gdje bi tako željeli postići energetsku samodostatnost, ali i biti točka punjenja za buduće H2 brodove koji će krstariti Jadranom.

Jasno je da je Hrvatskoj kao jadranskoj i turističkoj, ali i brodograditeljskoj zemlji, primjena vodika u brodarstvu itekako zanimljiva i važna, ali ništa manji interes nije niti u željeznici. Nacionalna željeznička mreža u dosta je lošem stanju i trenutno su u tijeku velike investicije u infrastrukturu koja se mjeri u milijardama kuna.

No, isto tako je činjenica da su ta ulaganja uglavnom vezana uz magistralne pravce koji su većinom već elektrificirani dok istodobno postoji više od polovice pruga po kojima vlakovi i danas moraju voziti na dizel.

Zbog toga postoji ideja da se niti ne ide u daljnju elektrifikaciju nego da se taj novac uloži u razvoj tehnologije vodika u lokomotivama, a gdje bi nešto imali za reći i hrvatski igrači poput Končara.