U povijesti je bilo mnogo ideja kako spojiti Zagreb i Savu i kako od Save učiniti nešto više od rijeke koja dijeli grad. Do sada se u tome nije uspjelo, a jedino nasip, koji je nastao iz potrebe da se zaštiti grad od poplava, s tih nekoliko svojih kilometara sudjeluje u gradskom životu.

No, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, nakon što je na morskoj obali podiglo standard i aktiviralo ju novim pristaništima, sada priprema nešto i za glavni grad.

Pokrenulo je projekt Promocije zelene plovidbe na rijeci Savi u Zagrebu, za koji će u prvom koraku studijsko-projektnu dokumentaciju izraditi Institut IGH, koji je odabran na javnom natječaju raspisanom početkom godine.

Sam naziv projekta asocira na “Zagreb na Savi” i natječaj European 13, projekt koji je bio aktualan prije nekoliko godina, dok je na čelu Zagreba bio Milan Bandić. No iz Ministarstva mora, prometa i infrastrukture ističu da ovaj projekt nije povezan s tim megaprojektom.

Štoviše, riječ je o posve drukčijem projektu, koji je njihov samostalan projekt, odnosno u njega Grad Zagreb u ovoj fazi nije uključen. U ministarstvu Olega Butkovića napominju da se uključenje Grada Zagreba planira pri izgradnji, odnosno uređenju pristupne infrastrukture.

Ukratko, projekt za koji će Ministarstvu projektnu dokumentaciju pripremiti IGH predviđa stvaranje tehničkih uvjeta za uređivanje plovnog puta i omogućavanje dubine koja bi Savu učinila sigurnom za plovidbu brodom.

U natječajnoj dokumentaciji Ministarstvo polazi od činjenice da je Sava na području Grada Zagreba vrlo ograničenih mogućnosti za plovidbu, te da se zbog neujednačenog vodnog režima zapravo može koristiti uglavnom samo za turističke svrhe.

Sada ozbiljne plovidbe na Savi u Zagrebu nema, a Ministarstvo prepoznaje mogućnost da se uređenjem plovnosti poboljša atraktivnost turističke ponude uvođenjem, kako kažu, vodne dimenzije razgledavanja grada.

POSLOVNI USPJEH I INOVACIJE U REGIJI

Više od uređaja: Priča o brendu koji je promijenio način na koji živimo

Održivo poslovanje

Tko stoji iza najveće održive investicije u Hrvatskoj?

Iz Ministarstva pojašnjavaju i kako im je cilj izraditi plan budućih radova kojima se želi na tom području regulirati korito rijeke Save i osposobiti ga do razine plovnog puta i klase plovnosti, ali izraditi i koncept pratećih infrastrukturnih sadržaja za brodove i jedan tipski projekt pristana.

Za razliku od prethodnih ideja, koje su uključivale povezivanje i sređivanje Save od granice sa Slovenijom do Siska, aktualni projekt obuhvaća samo područje od Mosta mladosti do područja kod Arene na Laništu.

Na toj liniji moguće je postavljanje pet pristaništa, na lokacijama koje bi se poklapale s najvažnijim točkama gradskog prijevoza, a na kojima po ocjeni Ministarstva nedostaje prometne povezanosti i zabavno-rekreacijskih sadržaja.

Tih pet lokacija su Jarun-istok, gdje bi skelskim prijelazom bio povezan istočni dio jezera Jarun prema Laništu, a, dok se ne izgradi Jarunski most, skelski prijelaz bio bi i na drugoj lokaciji s desne strane, povezujući Lanište s Jarunom…

Treća lokacija je Hendrixov most, gdje bi plovidbena jedinica bila postavljena na lijevoj obali i bila bi poveznica i s tramvajskim i autobusnim prijevozom na okretištu Savski most, dok bi četvrta lokacija bila Most slobode na desnoj obali i povezivala bi jezero Bundek, a zadnja, Most mladosti, spajala bi naselja Savica i Borovje.

Iz Grada Zagreba doznajemo da su potpuno neinformirani o projektu Ministarstva mora, prometa i infrastrukture na čelu kojeg je Oleg Butković/NEL PAVLETIĆ/PIXSELL

Promet u dva smjera
Promet Savom odvijao bi se u dva smjera, a na pristaništu bi mogla istodobno pristati dva broda. Na pristanima bi, u skladu sa zelenom agendom EU bili energetski priključci i proizvodnja struje iz OIE, a, kako se vidi iz dokumentacije, bili bi građeni tako da se na nestabilnoj Savi samoprilagođuju visini vodostaja.

Što se dimenzija tiče, polazi se od dubine korita od 5 metara i širine korita od 80 metara, gaza pristana od 1 metar, te duljine pristupnog mosta 25 metara.

Rok u kojemu IGH treba izraditi tehničko rješenje za aktivaciju Save u životu Zagreba je 36 mjeseci od zaključenja ugovora, vrijednog inače 1,1 milijun kuna, što znači da će se ‘pravom’ poslu moći pristupiti tek nakon ljeta 2025.

Tada će biti jasnije i koliko bi realizacija tog projekta koštala i kako bi on bio financiran. ”Željeli bismo pojasniti kako je projekt “Zagreb na Savi” inicijativa razvoja nautičkih turističkih sadržaja grada Zagreba na rijeci Savi kroz European 13, održanog 2015., a među 49 lokacija u 15 zemalja članica, nalazi se i Zagreb.

Zagreb je bio jedna od ponuđenih lokacija natječaja, odnosno tri lokacije uz nasip uz rijeku Savu, za koji se traže privremeni režimi korištenja i privremene izgradnje do implementacije trajnih urbanističkih rješenja.

Uslužni sadržaji, modeli privremenog korištenja/izgradnje prostora, obzirom se radi o inundacijskom području, bili su glavna tema projekta, u kojem Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture nije bilo partner, budući da se sadržaji koji su bili ugovarani, ne nalaze u našoj nadležnosti”, napominju iz Butkovićevog ministarstva, dodajući da, za razliku od tog projekta, uređenje plovnog puta rijeke Save kroz grad Zagreb, zajedno s izradom modela koncepcije prateće infrastrukture uz taj plovni put, jest u njihovoj ingerenciji i razvija se neovisno.

Iz Grada Zagreba doznajemo da su potpuno neinformirani o projektu Ministarstva. No, aktualna gradska vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem i Možemo u svom predizbornom programu posvetila je pozornost stavljanju Save u funkciju, ali ne u smislu poboljšanja turističke ponude, nego u prvom planu ima stvaranje sadržaja za građane, poput uređivanja šetnice i gradnje biciklističke staze od Savice do Rugvice, te od Jaruna do Jankomira. Revitalizacija Save u režiji Možemo predviđa među ostalim i pošumljavanje područja uz Savu.

Sličan projekt i za Kupu
Potrebnim smatraju i osigurati odgovarajuću infrastrukturu na nasipu, od sanitarnih čvorova, rasvjete, koševa i česmi, koja je neminovna za kulturne i sportske manifestacije.

Oživljavanje prostora u Gradu Zagrebu vide kroz projekte kao što je Mystic tribe uz Hendrixov most, a potrebnim su izdvojili i obnovu brodova koji su preostali na Savi, koji su dio tradicije grada.

Kosi li se takav pristup gradskih vlasti uređenju rijeke i njezine plovnosti, te uvođenju novih sadržaja za život Grada na Savi kakav planira Ministarstvo, imat će se prilike utvrditi u iduće tri godine, koliko IGH ima vremena za dovršetak izrade projektne dokumentacije.

Inače, sličan projekt Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture priprema i za Kupu, točnije za uređenje plovnog puta od Sredičkog do Karlovca, gdje je posao pripreme rješenja povjeren zagrebačkom Vodovodno-projektnom birou.