EN DE

Brlošić: Učinit ću sve da Komora opstane jer bi bez nje seljacima bilo još teže u EU

Autor: Božica Babić
12. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Matija Brlošić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, govori kako će se boriti za tu instituciju te o prvim potezima

Na Izvanrednoj skupštini Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predsjednik udruge Brazda Matija Brlošić dobio je povjerenje da odradi ostatak prvog mandata, do redovnih izbora u prosincu 2013. Naime, za nedavnih prosvjeda mljekara koje je Komora podržala Brlošićev prethodnik Darko Grivičić podnio je ostavku zbog optužbi da iza prosvjeda stoji HSS, čiji je član.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

U vruću stolicu predsjednika Poljoprivredne komore sjeli ste u trenutku kada potezi resornog ministra svjedoče da bi Komora mogla biti ukinuta prije nego je uspjela dokazati svoju opravdanost, što je motiv vaše kandidature?
Više od 20 godina djelujem u poljoprivrednim udrugama, motiv mi je poboljšanje uvjeta života i rada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Jedan sam od osnivača Komore, smatrao sam da ona mora zamijeniti udruge. Bez obzira na neizvjesnu situaciju odlučio sam se kandidirati za predsjednika. Uvjeren sam da će bez Komore seljacima biti puno teže nakon ulaska u EU i stoga ćemo učiniti sve da Komora opstane.

Na Izvanrednoj skupštini Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) predsjednik udruge Brazda Matija Brlošić dobio je povjerenje da odradi ostatak prvog mandata, do redovnih izbora u prosincu 2013. Naime, za nedavnih prosvjeda mljekara koje je Komora podržala Brlošićev prethodnik Darko Grivičić podnio je ostavku zbog optužbi da iza prosvjeda stoji HSS, čiji je član.

U vruću stolicu predsjednika Poljoprivredne komore sjeli ste u trenutku kada potezi resornog ministra svjedoče da bi Komora mogla biti ukinuta prije nego je uspjela dokazati svoju opravdanost, što je motiv vaše kandidature?
Više od 20 godina djelujem u poljoprivrednim udrugama, motiv mi je poboljšanje uvjeta života i rada na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Jedan sam od osnivača Komore, smatrao sam da ona mora zamijeniti udruge. Bez obzira na neizvjesnu situaciju odlučio sam se kandidirati za predsjednika. Uvjeren sam da će bez Komore seljacima biti puno teže nakon ulaska u EU i stoga ćemo učiniti sve da Komora opstane.

Umjesto da se bavi strateškim projektima, a zemljišna problematika u vrhu je prioriteta, ministar se ‘okomio’ na Komoru, tvrdi da nije osnovana prema standardima EU. Kako komentirate odluku ministra Jakovine?
Komora je osnovana prema zakonu usvojenom u Saboru gdje je prije godinu dana izglasan i model financiranja, od poticaja se uzima 0,5 posto. Mogao bih se složiti s ministrom da takav način financiranja ne može funkcionirati nakon ulaska u EU, ali do tada je mogao ostati. U međuvremenu bismo našli odgovarajuće rješenje.

Neke udruge, poput Koordinacije za Slavoniju i Baranju, već su izašle sa stavom da ministar jedanput mjesečno mora s njima razgovarati. Hoće li opet umjesto vodstva Komore na pregovore s ministrom dolaziti lideri iz 50 i više udruga iznoseći vrlo često potpuno oprečna stajališta?
Ponuđeni prijedlog zakona ostavlja malo mogućnosti da Komora nastavi aktivnosti. Podsjećam, prošli saziv Sabora osnovao je Komoru i utvrdio model financiranja, sadašnji bi je prema odluci Vlade trebao ukinuti. Smatram da je Komora dobro počela raditi, osnovani su sektorski odbori i s udrugama je uspostavljen dobar kontakt. S više od 80 udruga koordinirane su aktivnosti, većina predsjednika, ali i seljaka sve više je počela prihvaćati rad Komore. Usvoji li Sabor predloženi zakon, Komora nestaje kao institucija i pada u rang udruga, što možda otvara ponovno mogućnost novim pregovaračima (liderima) da surađuju ili ne surađuju s ministrom.

Navedite tri prioritetna zadatka koja će dominirati vašim aktivnostima, što se mora hitno provesti radi efikasnije prilagodbe nacionalnog agrara situaciji nakon srpnja 2013. i ulaska na zajedničko tržište Europske unije?
Pokušat ćemo zadržati status Komore kao institucije, upoznavat ćemo vlasnike poljoprivrednih gospodarstava s nužnosti legalizacije objekata kao i s mogućnostima povlačenja novca iz europskih fondova. Poljoprivrednike treba konkretnije informirati i o pravilnicima i zakonima koji uređuju stavljanje njihovih proizvoda na zajedničko tržište EU.

Poljoprivredno zemljište ključ je za visinu potpora na koje će gospodarstva imati pravo nakon ulaska u EU. Ministar Jakovina zabranio je prodaju državnih oranica, namjerava ih dati u zakup. Je li to dobar model?
Sigurno da je prioritet trajno rješavanje državnoga poljoprivrednog zemljišta kao temelja opstanka poljoprivrednih gospodarstava. Smatram da je prodaja zemljišta bolja od zakupa i da su ukidanjem prodaje mnogi stavljeni u teži položaj. Sva gospodarstva nisu imala jednaka prava, do kraja 2011. neki su mogli kupiti državne oranice, a drugima se sada to pravo uskraćuje. Seljaci prema ovom naputku ministra nisu ravnopravni ni s ostalim građanima kojima je omogućena kupnja državnih stanova po povlaštenim cijenama. Seljaci bi bolje skrbili o zemljištu da je u njihovu vlasništvu. Zakup može poljoprivrednike dovesti u bezizlaznu situaciju pojavi li se bivši vlasnik i zatraži povrat.

Neke udruge od ministra Jakovine traže da se već sada utvrdi otkupna cijena pšenice.
Žetva pšenice je za dva mjeseca. Budući da su nam troškovi sjetve i prihrane bili skuplji više od 20%, tražit ćemo novi izračun troškova od mjerodavnih institucija, što će nam biti temelj za razgovor o otkupnoj cijeni.

Autor: Božica Babić
12. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

prvi zadatak je razraditi proteste traktorima na cestama da se izvuče što više love.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close