Hrvoje Horvat, ravnatelj Savjetodavne službe Ministarstva poljoprivrede, u intervjuu "jedan na jedan" odgovarao je na pitanja novinarke Poslovnog dnevnika Božice Babić.

"Znanje je važno, cilj svih nas jest da nam stručnost u proizvodnji bude veća. Nas 250 zaposlenika Savjetodavne službe možemo pomoći, važna smo poluga u tom sistemu, ali nismo svemogući, treba nam sinergija s ostalima. Naša služba ima najmanje djelatnika na broj poljoprivrednika u odnosu na ostale zemlje EU, primjerice, Njemačku ili Austriju. Potrebe za znanjem uvijek ima, ali potrebne su i dodatne promjene u sustavu", rekao je na početku Hrvoje Horvat. Savjetodavna službu financira se iz proračuna, no odnedavno ima govora i o privatnim modelima financiranja. Pitanje koje se nameće jest je li naša poljoprivreda zrela za platiti uslugu takve naravi.  Horvat tvrdi da ima mjesta u privatnom sektoru, ali to su više specifične niše koje Savjetodavna služba možda ne može pokriti.

"Smatram da našoj poljoprivredi još treba 'majčinska potpora' snažne državne savjetodavne ustanove. Imamo povjerenje, tradiciju i očekivanu poziciju nacionalne ustanove. Krećemo sa sufinanciranjem dijela našeg rada, što je idealno za nas jer će se u neku ruku simulirati naš izlazak na tržište, ali će se usluge platiti europskim novcem. Idemo s novim pristupom gospodarstvima, mijenjamo koncept rada u kojem će se pratiti svi detalji savjetodavnog rada, kao i uspješnost, ali to neće plaćati farmeri i poljoprivrednici, što je sjajno i za nas i za naše korisnike", poručuje Horvat. Osim ličkih krumpira, poznate šljivovice, junadi i janjetine, Lika je regija u kojoj se još mnogo toga izvornog može promovirati. Iako su neki posebno orijentirani na stoku ili samo ratarstvo, ističe Horvat, Lici treba mješovita proizvodnja i jednaka zastupljenost stočarstva i ratarstva.

"Imamo doslovno 21 specifičnu situaciju po županijama. Nema previše prostora za masovnu proizvodnju za veće sustave, prilika je ekološka proizvodnja koja će uz određene zakonodavne poluge lako doći do stolova naših hotelijera i ugostitelja", kaže Horvat. "Danas i posebne tržnice za lokalne proizvođače daju šanse malim obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Postoje načini da se probije blokada i spoji zelena i plava Hrvatska. Ne možete raditi iskorak preko suhoparne procedure javne nabave, treba brendirati lokalne proizvode i proizvođače, ne samo da postoji mogućnost, već da jednostavno moraju kupiti domaće", smatra Horvat.

Ističe kako su za suradnju potrebni i mladi, koji neće bježati od poljoprivrede ako im kroz nove programe dokažemo da postoji okvir gdje će vidjeti da se poljoprivredni biznis isplati. Na pitanje koji bi model parcelacije ili olakšica pomogao da se iskoristi 105 tisuća ha neiskorištenog državnog zemljišta Horvat ističe kako je to područje rada Agencije za poljoprivredno zemljište. "Ovdje imate cijelu paletu ideja, mnoge dosta koštaju i zakonodavni okvir ne može se naglo mijenjati. Olakšice bi prirodno dovele do interesa mladih, no ja dolazim iz provedbene ustanove i nemam zakonodavnu snagu. Mi kao posrednici i suradnici pomažemo koliko možemo", poručuje Horvat.

Za kraj je napomenuo kako je Program ruralnog razvoja enormno proširio mogućnosti stvaranja novih prilika. Istaknuo je kako je Savjetodavna služba na raspolaganju za ukupno informiranje o samom programu, mjerama i podmjerama te da se vesele daljnjoj suradnji s korisnicima. "Taj program doista nam donosi goleme mogućnosti, mogućnosti kakvih nismo u potpunosti ni svjesni. Takva financijska injekcija dosad nije postojala u našoj poljoprivredi", zaključuje Horvat.