"Relativno mali broju poduzetnika ima veliki dug", izjavila je Anđelka Buneta, predsjednica Uprave FINA-e, komentirajući najsvježije podatke koji pokazuju da 91 posto prijavljenog duga u predstečajnim nagodbama otpada na tek 11 posto poduzetnika od ukupnog broja koji sudjeluju u tim postupcima. Riječ je o 436 poduzetnika koji ukupno duguju 32,7 milijardi kuna i zapošljavaju 20.997 radnika. Svako od njih pojedinačno duguje više od 10 milijuna kuna, a po visini duga predvodi ih Dalekovod.

"Puno baba, kilavo dijete", narodnom je mudrošću komentirao krah Dalekovoda njegov član Uprave za financije Goran Brajdić, objasnivši da su 2012. godine imali rješenje za izvlačenje Dalekovoda iz problema, ali se na putu našlo mnogo pravnika iz previše banaka kao vjerovnika. "Svašta smo doživjeli u ovih nekoliko mjeseci, vrlo agresivnih pokušaja isisavanja imovine od strane banaka i ostalih vjerovnika", kazao je Brajdić, koji tvrdi da je Dalekovod imao dogovorene poslove, ali da ih je jedna banka odlučila blokirati zbog čega su završili u predstečajnoj nagodbi.

"Očito nije bilo dirigenta jer je teško uskladiti više vjerovnika", kazala je Tea Martinčić, članica Uprave Hypo Alpe Adria banke koja je kazala da je zadovoljna provođenjem zakona o predstečajnim nagodbama.

Dalekovod je kao najzvučnije ime predstečaja sklopio nagodbu, za koju treba proći žalbeni period i još jedno ročište na trgovačkom sudu kako bi postala pravomoćna. U izvršnoj ispravi navode se svi rokovi i načini rješavanja dugova. "Očekujem da ćemo pravomoćno rješenje dobiti početkom svibnja", najavio je Brajdić.

Osim Dalekovoda i sličnih tvrtki koji duguju više od 10 milijuna kuna, postoji i  3.454 osoba koje pojedinačno duguju manje od 10 milijuna kuna, s ukupnim dugom od 3,2 milijardi kuna. Ta poduzeća zapošljavaju ukupno 9.591 radnika.
Od svih poduzetnika koji su se našli u predstečajnim nagodbama najveći dio od 26,2 posto zauzimaju građevinari, a slijede prerađivači čiji je udio iznosi 23,3 posto. Za 1.196 poduzetnika nema spasa i za njih je predloženo pokretanje stečaja. "Ti poduzetnici duguju ukupno 1,6 milijardi kuna, što je 4,56 posto ukupnog duga svih predmeta u predstečajnim nagodbama", kaže Buneta.

Objasnila je da vjerovnici u predstečajnim nagodbama imaju različite planove s dužnicima. Financijske institucije uglavnom dogovaraju reprogram dugova, a poželjno im je i restrukturiranje uz promjene upravljačkih struktura. Država, s druge strane otpisuje dugove, najčešće kamate, uz obročnu otplatu glavnice. Ostali vjerovnici ulaze u vlasničku strukturu, od kojih neki otpisuju dugove.