Koliko će iznositi smanjenje plaća za Upravu i direktore u Hrvatskim željeznicama, jednom od najvećih gubitaša u državnom portfelju, odredit će Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture. Na jučerašnjem redovnom sastanku Uprave, sindikata i resornog ministarstva, neslužbeno doznajemo, izneseno je nekoliko prijedloga za racionalizaciju troškova, barem kada su u pitanju visoke plaće čelnih ljudi u Upravi i drugih direktora na HŽ-u. Prijedlog Uprave da se njima samima smanje plaće navodno je odbijen. Korekcija njihovih plaća ovisit će o koeficijentima, koji će se također morati smanjiti. Radnicima se barem u dogledno vrijeme plaće neće dirati. Službena verzija o ishodu sastanka jest da se pregovori nastavljaju te da će kroz nekoliko tjedana ministar Kalmeta javnosti obrazložiti što će se u budućnosti s HŽ, Upravom tvrtke i plaćama događati. Do tada svi su sudionici sastanka dobili upute da s novinarima ne razgovaraju.

Uvjeti za kredit
To ni ne čudi jer je Vlada zbog HŽ-a pod povećalom Svjetske banke. Kako je Poslovni dnevnik već pisao, do kraja listopada Svjetska banka treba donijeti odluku o otpuštanju druge tranše Programskog zajma za prilagodbu PAL II u vrijednosti od 50 milijuna eura. Kako nije riječ o sredstvima koja se kanaliziraju samo u HŽ-u, već i u sustav zdravstva, opreza nikad dosta. Inače, jedan od uvjeta za dodjelu tog kredita je restrukturiranje HŽ, koje, kako tvrde u resornom ministarstvu, traje i daje rezultate. Podsjetimo, organizacijsko restrukturiranje bi trebalo predstavljati povećanje efikasnosti poslovanja, transparentnost u korištenju proračunskih sredstava, povećanje konkurentnosti željezničkog prijevoza te prilagođavanje uvjetima liberaliziranog prometnog tržišta. No, čini se, a primijetila je to i Svjetska banka, da se ništa od navedenog ne provodi. Efikasnost poslovanja upola je manja nego u Europskoj uniji, dodjela državnih potpora je pak dvostruko veća nego u EU, ali i mnogo netransparentnija, a o povećanju konkuretnosti i prilagodbi liberaliziranom tržištu još se ne može ni govoriti, poručuju iz Svjetske banke. “Vladina je najveća odgovornost postepeno smanjivati državne potpore, koje se moraju bazirati na preciznim višegodišnjim ugovorima, kako za infrastrukturu, tako i za putnički promet. Oni moraju biti transparentni posebice stoga što su u pitanju sredstva poreznih obveznika, a to znači da se mora znati konkrektan ishod tih sredstava, dok HŽ zauzvrat mora Vladi i potrošačima zajamčiti visoku kvalitetu usluga”, rekao je Andras Horvai iz Svjetske banke za Poslovni dnevnik. I Svjetska banka je primijetila nesrazmjer između menadžerskih ugovora i rezultata poslovanja te predlaže da se konkretne plaće čelnih menadžera vežu uz ugovore koji trebaju zajamčiti konkretne rezultate. Financijski rezultati zasad govore sami za sebe, godišnje se ostvari oko milijardu kuna prihoda, a rashodi su čak četiri milijarde. Podsjetimo, HŽ je u prvih pet mjeseci godine poslovao s konsolidiranim gubitkom od 48,3 milijuna kuna. U istom lanjskom razdoblju HŽ je poslovao s dobiti od 26,9 milijuna kuna.

Stagnacija prijevoza
U izvješću objavljenom u glasilu HŽ-a kaže se da je gubitak rezultat stagnacije prihoda iz prijevoza, uz osjetno povećanje troškova energenata i zaposlenih. Ukupni konsolidirani prihodi su 1,37 milijardi kuna i u usporedbi s prvih pet mjeseci lani veći su za 2,5 posto. Prihodi od prijevoza su 448,5 milijuna kuna – 0,6 posto manje nego lani. Dok su prihodi od putničkog prijevoza od 150,6 milijuna kuna povećani za 7,2 posto, u teretnom prijevozu smanjeni su za 3,1 posto.