Udruga Hrvatskih cestovnih prijevoznika pripremila je studiju o neravnopravnom položaju u kojem se nalaze domaći kamionski cestovni prijevoznici u odnosu prema prijevoznicima drugih država. Studija će uskoro biti prezentirana Vladi od koje se očekuje da smanjivanjem previsokih fiksnih troškova domaćim kamionskim prijevoznicima olakša tržišnu utakmicu.

Europske ture
Prema izračunu HCP-a, kaže predsjednik Nadzornog odbora Udruge Anton Kolak, prijevoznici iz Bosne i Hercegovine jeftniji su čak 50 posto od hrvatskih, a slovenski oko 20 posto. “Znatno niži fiksni troškovi omogućavaju im da pokrivaju dobar dio tržišta s tim da više od 60 posto stranih prijevoznika odlazi na bosansko-hercegovačke kamionske prijvoznike koji zbog visoke robne razmjene Hrvatske i BiH imaju mnogo posla. S druge strane, slovenski prijevoznici imaju dovoljan broj CEMT dozvola potrebnih za međunarodni transport za države koje nisu članice EU. Njima se financijski isplati raditi poslove uvoza robe s hrvatskim poduzećima jer imaju po stotinu eura niže cijene po jednoj turi za europske države”, kaže Kolak. Čelnici HCP-a studijom žele argumentirano prezentirati Vladi situaciju u kojoj se nalaze kamionski prijevoznici i njihovu konkurentnost u odnosu na prijevoznike u regiji. Na cijenu kamionskog cestovnog prijevoza, prema Kolakovim riječima, primarno utječe odnos ponude i potražnje. “Cijena prijevoza u Hrvatskoj kreće se od 0,8 eura do 1,2 euro po kilometru. Cijene su niže kada se radi izvoz, a više kad se roba uvozi kada dosežu 1,2 euro po kilometru”, kaže Kolak. Kolak smatra da najskuplji cestovni prijevoz u Europi imaju Autrija i Švicarska, iza njih slijede Hrvatska, Francuska, Italija i znatno jeftinija Njemačka, a situacija je povoljnija u zemljama Beneluksa s obzirom na sustav dnevnih karata za kamione koje su nalik vinjetama za kamione. Kolakovovi izračuni razlikuju se od onih koje je prošli tjedan objavio talijnski Institut za logistiku iz Bologne prema kojima su troškovi cestovnog prijevoza za kamione najskuplji u Italiji gdje iznose 1,451 eura po kilometru što se, kako kaže Kolak, odnosi na tuzmeni prijevoz s obzirom na to da cijena za transport robe za izvoz u sjevernom razvijenijem dijelu Italije iznosi 1,2 eura, a za uvoz je cijena 1 euro. Kolak napominje da cijena ovisi o promjenjivim troškovima tako da se smanjuje kada je riječ o dužim transportima i cijenama cestarina. HCP prigovara da Hrvatske autoceste nemaju dovoljno sluha za kamionske prijevoznike s obzirom na to da, za razliku od prakse u EU, nemaju nikakvih popusta i rabata. “Prijevoznici mogu ostvariti popust od 10 posto samo ako plate prije obavljene usluge, a vani imate popust od 15 do 30 posto i ako platite 30 dana nakon korištenja autoceste. Jedini dobar potez koji su napravili u posljednje vrijeme je uvođenje plaćanja preko kartica Ine. Zato se ne treba čuditi što kamioni do Splita idu starom cestom umjesto autocestom”, kaže Kolak.

Približavanje EU
Ceh prijevoznika pri obrtničkoj komori zbog toga je prošle godine uputio zahtjev Vladi za smanjenje cestarina za 40 posto, čime bi cijena cestarine iznosila oko 0,80 kuna po kilometru (0,11 Eura) čime bi se približili EU. Cijene cestarine za autoceste u Hrvatskoj kreću se od 1,22 kune do 1,50 kuna po kilometru, a u zemljama EU, primjerice u Italiji, plaća se 0,67 kn/km. Fiksni troškovi rastu i zbog cestarine koja se plaća županijskim cestama prilikom registracije koja za tegljač s poluprikolicom iznosi 15.000 kuna što je previše za prijevoznike. U Hrvatskoj je registrirano 12.500 obrtnika prijevoznika, od kojih je više od 7700 registrirano za prijevoz tereta. U međunarodnom prijevozu sudjeluje 2800 obrta i tvrtki s oko 10.000 kamiona.