BEOGRAD – Dok se čeka na presudu Trgovačkog suda u povodu tužbe javnog pravobranitelja Srbije protiv Vlade Divca, s tvrdnjom kako je slavljeni košarkaš ugovorom o kupnji dionica kompanije Novosti u vlasništvu malih dioničara, inače većinskih vlasnika, smanjio vrijednost državnog paketa u toj kompaniji, svakodnevno se u beogradskim medijima podgrijava sukob države i Divca, koji je u vrijeme Miloševićeva režima, za postignute sportske uspjehe, zajedno s još šestoricom košarkaša, dobio zvanje počasnog veleposlanika.

Odšteta od 10 milijuna
Javni pravobranitelj traži odštetu od 10 milijuna eura, točno onoliko koliki je iznos Divac prenio iz USA u Komercijalnu banku. Divac je revoltiran tim postupkom najavio kako će i on podnijeti tužbu protiv države, ali je ubrzo poslije toga ublažio stav izjavivši kako o tomu nije donio konačnu odluku, ali je spreman kupiti, po istoj cijeni, i državni paket. Njegova ljutitost uperena je prema Manojlu Vukotiću, direktoru i uredniku Večernjih novosti, najtiražnijeg dnevnog lista u Srbiji, koji je i najvrjedniji proizvod kompanije Novosti. Na Divčevu optužbu kako ga je Vukotić prevario jer nije ispunio obećanje prema kojemu bi se konzorcij malih dioničara, čiji je član Vukotić, pripojio tvrtki Divac co, direktor odgovara kako takvo obećanje nije dao predlažući rješenje spora tako što bi se prodaja dionica obavila putem natječaja. U međuvremenu predsjednik Srbije Boris Tadić pozvao je Divca na razgovor radi upoznavanja s biti spora. Divac je inače u kampanji za izbor predsjednika Srbije podržao Borisa Tadića iako nije član nijedne političke stranke, a svoj nedavni boravak u prostorijama Koštuničine Demokratske stranke Srbije objasnio je susretom s prijateljem. Svojevremeno je Miroljub Labus, predsjednik G 17 i potpredsjednik Vlade Srbije pozvao Divca da ga podrži u ostvarivanju političkih ambicija, no Divac ga je glatko odbio. Zato u javnosti kola priča kako su u Vladi Srbije najveći protivnici da Divac postane većinski vlasnik kompanije Novosti kadrovi iz G 17, odnosno Labus i Mlađan Dinkić, koji inače vode glavnu riječ u privatizacijskim poslovima u Srbiji. Cijeli slučaj oko osporavanja Divčeve ponude za kupnju kompanije Novosti, a za što je ponudio 2500 eura po dionici, te još 500 ukoliko postane većinski vlasnik, objašnjava se zaštitom interesa države Srbije iako ona nije uknjižena kao vlasnik državnog paketa u Novostima. Ministarstvo za privredu i privatizaciju zatražilo je zabranu trgovanja dionicama, ali je sud presudio kako se dionicama može slobodno trgovati.

Divac i loši savjetnici
U pravnim krugovima prevladava ocjena kako Divac nije prekršio zakonske propise time što je izvan legalnog financijskog tržišta (Beogradske burze i Komisije za papire od vrijednosti) ušao u kupnju dionica jer mu to dopušta Zakon o osnivanju privrednih društava. Smatra se da je Divac, inače amater u biznisu, u cijeloj stvari imao loše savjetnike. Poznati košarkaš ostao je kratkih rukava i prilikom pokušaja kupnje tvornice miniralne vode Knjaz Miloš zbog čega je u javnosti stvoren dojam kako postoji tajni otpor tome da Divac počne posao u Srbiji. Na njegovu je stranu, uz podršku medija, stala i srbijanska dijaspora, s napomenom da ako se Divcu stvaraju takve prepreke, na kakve tek mogu naići drugi manje poznati Srbi iz poslovnog svijeta. Naklonost prema Divcu ne proistječe samo zbog njegovih sportskih zasluga već i iz njegove humanitarne djelatnosti. Zajedno s još šestoricom košarkaša, prije 10-ak godina osnovao je fond za pomoć bolesnoj i nezbrinutoj djeci.

Struktura vlasništva Novosti

Prema podacima u središnjem registru mali dioničari su vlasnici 63 posto dionica kompanije Novosti, državni paket čini 29 posto (do sudske odluke ne zna se da li Srbije ili SiCG), a Fond mirovinskog osiguranja ima sedam posto. Kompanija Novosti je privatizirana najprije prema zakonu donijetom u vrijeme postojanja SFRJ, ali je ona poništena, pa je ponovljena prema zakonu u vrijeme Miloševićeva režima. Tadašnja vlast pokušala je to osporiti, ali bez uspjeha, pa mali dioničari sada optužuju novo vlast da želi to isto.