Upravno vijeće Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje na sjednici u utorak trebalo je raspravljati o utvrđivanju privremenih limita za provođenje bolničke i specijalističko-konzilijarne zaštite za prosinac. Riječ je o odluci koja prije svega ovisi o rebalansu državnog proračuna jer je na poziciji za bolnice na raspolaganju ostalo svega 171,1 milijun kuna što je za 74,2 posto manje od onoga što je bolnicama potrebno u prosincu.

Drugim riječima, bez rebalansa bolnice neće imati novca ni za plaće u prosincu, a posebice ne za pružanje zdravstvenih usluga pacijentima. Predsjednik Upravnog vijeća Marijan Cesarik kaže da je to samo knjigovodstveno pitanje i da će se nakon usvojenog rebalansa i proračuna koji su na glasanju u petak to riješiti. "Rebalans će sigurno proći jer u suprotnom nemamo o čemu pričati", kaže Cesarik. Na pitanje jesu li bolnice trošile više od određenog limita, M. Cesarik odgovara da je problem jer su im početkom godine limiti previše smanjeni odnosno za četiri posto. No, limiti za prosinac bit će smanjeni za dodatnih 1,9 posto pa je pitanje kakve će brojke HZZO i Ministarstvo zdravlja imati u siječnju. U obrazloženju odluke Upravnog vijeća koja je u utorak odgođena i o kojoj će se idućeg ponedjeljka glasati telefonski, navodi se da su u razdoblju od siječnja do studenog ove godine bolnicama ugovoreni maksimalni limiti u ukupnom iznosu od 7,3 milijarde kuna od kojih se 7,1 milijarda odnosi na obavezno osiguranje, a 138,8 milijuna kuna odnosi se na zaštitu zdravlja radnika na radu. S obzirom na preostali raspoloživ novac u državnom proračunu, limiti za prosinac smanjeni su u odnosu na limite za studeni za 74,2 posto. Ukupni limiti za studeni iznosili su 663,6 milijuna kuna, a budući da smanjenje iznosi 492,5 milijuna kuna, za prosinac ostaje raspoloživ novac u iznosu od 171,1 milijun kuna.

U slučaju prihvaćanja rebalansa proračuna, limiti za prosinac iznosili bi 650,8 milijuna kuna odnosno bili bi manji za 12,8 milijuna kuna ili 1,9 posto u odnosu na limite za studeni. Razlog smanjenju od 1,9 posto, unatoč povećanju sume novca na poziciji bolnička zdravstvena zaštita u iznosu od 510,3 milijuna kuna, jest smanjenje na poziciji zdravstvene zaštite radnika. Rebalansom proračuna zdravstvo je dobilo 1,07 posto više novaca od planiranog, ali u odnosu na proračun u 2011. godini riječ je o smanjenju od 2,27 posto. U 2011. proračun je iznosio 22,2 milijardi kuna dok je u 2012. godini planirano 21,5 milijardi, a rebalansom je povećano za 230 milijuna kuna odnosno na 21,7 milijardi kuna. Unutar zdravstvenog proračuna rebalansom su povećane stavke primarna zdravstvena zaštita za 4,2 milijuna kuna (ukupno 2,9 milijuna), bolovanja za 30 milijuna (930 milijuna), te bolnička zaštita za 6,94 posto odnosno 510 milijuna kuna koliko je iznosila sanacija za dugove (7,9 milijardi). Također su povećani i iznosi za administraciju i upravljanje, i to za 18,9 milijuna (ukupno 346,6 milijuna), i naknada štete za 20 milijuna, dok je za isti iznos smanjen stavka za ortopedska pomagala (ukupno 626 milijuna kuna).

Bolnice

Novi ugovori do kraja godine

Ugovori s bolnicama temeljit će se na novim kriterijima, a trebali bi vrijediti od 1. siječnja. U HZZO-u kažu da su napravili model ugovaranja, ali da moraju, s obzirom da je HZZO unutar riznice, pričekati donošenje Zakona o proračunu. Kažu da sve rade kako bi se izbjegla dosadašnja praksa da se ugovori s bolnicama sklapaju u ožujku i travnju, a primjenjuju od siječnja. Novi ugovori najvjerojatnije će se potpisivati krajem prosinca, kažu, odnosno osam dana nakon što proračun bude objavljen u Narodnim novinama. Dodaju da su na svojim internetskim stranicama počeli objavljivati ponudbeni materijal za bolnice od kojih se očekuje da naprave ponudbenu dokumentaciju i dostave svoj prijedlog. U sljedećih tjedan dana HZZO će postaviti stranicu unutar CEZIH-a putem koje će bolnice dostavljati ponude kako bi sve bilo spremno, a ovaj se tjedan program testira u Karlovcu. No, u ovom trenutku u HZZO-u još uvijek ne znaju koliko će novaca imati na raspolaganju u 2013. godini.