U sedam hrvatskih bolnica u tijeku je uvođenje pilot-projekta elektroničkog naručivanja pacijenata za sedam pretraga, što je ministar zdravstva Darko Milinović prozvao pilotom informatizacije bolnica.

Hrvatskim se bolnicama upravlja daleko ispod optimuma i uglavnom pomoću neprikladnih softvera. Istodobno je mnogo velikih igrača koji bi se rado uključili u projekt informatizacije bolnica čija se vrijednost procjenjuje na oko milijardu kuna. Pritom među strukom vlada podijeljeno mišljenje treba li bolnički softver povjeriti stranim tvrtkama za više novca ili posao povjeriti jeftinijim domaćim tvrtkama. Samo u razvoj softvera treba uložiti barem 30 do 40 milijuna kuna, tvrdi Miroslav Mađarić, pomoćnik ravnatelja Kliničkog bolničkog centra Zagreb za informatiku. “Domaća industrija dosad je pokušavala s minimalnim ulaganjima, što se pokazalo neuspješnim. Za razvijanje programskih rješenja u velikim sustavima potrebno je stotinu ljudi, a u Hrvatskoj ih rade tvrtke koje imaju nekoliko zaposlenih i zdravstvo im nije osnovna djelatnost. Osim toga bolnice žive u neimaštini i ne ostaje im mnogo za informatizaciju”, ističe Mađarić. U KBC-u se koristi nekoliko sustava za informatičku potporu poslovnim procesima, no oni su međusobno nepovezani i u planu za iduću godinu pokretanje je integriranog bolničkog informatičkog sustava (IBIS). Mađarić pojašnjava da je realni ukupni trošak informatike u zdravstvenim institucijama negdje oko tri posto ukupnog budžeta. Za usporedbu, za informatizaciju zdravstva u ovogodišnjem je proračunu izdvojeno tek 4,7 milijuna kuna, a koliko se planira u idućoj godini nije poznato.Trenutačno u Hrvatskoj posluje desetak tvrtki koje bolnice opslužuju softverom, pri čemu je najvažnije bilo riješiti pitanje prikupljanja i dostave podataka HZZO-u kako bi se naplatile fakture, te stoga u većini slučajeva nisu informatizirani svi dijelovi bolnice, a sustav je nepovezan.

Neke bolnice angažirale su nekoliko dobavljača programskih rješenja, a neke su čak postavile sustav po “uradi sam” metodi. Kako nema sustava, nijedan od navedenih softvera nema obvezu imati licenciju od nadležnog ministarstva, a kako doznajemo u HZZO-u, osiguravatelju je trenutačno najbitnije da sve bolnice dostavljaju podatke u jednakom obliku, a kako su ih bolnice prikupile njihova je stvar. Hrvoje Jezidžić, pomoćnik direktora HZZO-a za informatizaciju, napominje da je najbolje rješenje za informatizaciju bolnica umrežavanje svih bolnica. “To bi mogao odraditi HZZO, tim više što je kod nas smješten i centralni uređaj za informatizaciju primarne zdravstvene zaštite, a riješili smo i pitanje sigurnosti podataka uvođenjem pametne kartice”, smatra Jezidžić. Da bi se ostvarila konkurencija i spriječila ovisnost o jednom dobavljaču mogu se izabrati najviše tri rješenja za sve bolnice.