U sklopu rebalansa državnog proračuna koji je u srijedu usvojila Vlada, rashode će smanjiti i bolnice za prosječno tri posto od ukupnog godišnjeg budžeta, što će ukupno iznositi čak 250 milijuna kuna, doznajemo od državnog tajnika u Ministarstvu zdravstva Dražena Jurkovića. Rezanje troškova neće se provoditi linearno nego prema mogućnostima svake pojedine bolnice, a na isti način svaka je bolnica sama procijenila na čemu može uštedjeti, tvdi Jurković. “U sklopu smanjenja rashoda koje je trebalo provesti svako ministarstvo, procijenili smo da i bolnice mogu provesti određeno rezanje troškova. Konkretna riješenja donijeli smo u dogovoru s menadžmentom svake bolnice koji je samostalno ocijenio gdje postoji mjesta za uštedu, i moram reći da su bolnice odlično reagirale i vrlo brzo pronašle rješenja. Želim međutim naglasiti da nećemo štedjeti na pacijentima, odnosno nećemo dirati lijekove i opremu, već su se troškovi rezali primjerice na potrošnji energije, pojašnjava Jurković.

Mršaviji proračun
Kad se navedeni iznos od 250 milijuna podijeli po broju bolnica u Hrvatskoj, ispada da je svakoj bolnici godišnji limit u prosjeku smanjen za gotovo četiri milijuna kuna, odnosno za više od 300 tisuća kuna mjesečno, s tim da će neke bolnice ostati i bez većeg dijela svog proračuna. Stavki za rezanje troškova nema mnogo, s tim da najveći dio bolničkih proračuna, u prosjeku do 70 posto odlazi na troškove zaposlenika, odnosno plaće, dvadesetak posto čini infrastruktura, najvećim dijelom potrošnja energije, a do 30 posto lijekovi i potrošnji materijal. Ravnatelji s kojima smo razgovarali slažu se da se na energiji može ponešto uštedjeti te da tri posto u prosjeku nije velik namet, no doznajemo da će se štedjeti i na lijekovima i materijalu, no u bolnicama tvrde da ne zakidanjem pacijenata već racionalnijom potrošnjom. Ravnatelj opće bolnice Dubrovnik Andro Vlahušić tvrdi da je tri-postotno smanjenje limita simboličan izns koji se neće osjetiti na poslovanju njegove bolnice.“Smanjenje svake proračunske stavke u bolnicama neće se posebno osjetiti, i mislim da je to više psihološka mjera kojom se želi pokazati da u situaciji krize svi mogu uštedjeti”, smatra Vlahušić. Opća bolnica Šibenik u 2009. godini imat će pet milijuna manji limit, i ravnatelj Željko Burić nada se da će bolnica uspjeti ispuniti plan ušteda koji je potpisan u dogovoru s Ministarstvom zdravstva. Burić, doduše, napominje da će se najviše racionalizacije provesti u potrošnji lijekova. “Ne želim to zvati uštedom već racionalizacijom jer se može potrošiti manje lijekova a da se ne zakine niti jedan pacijent, pomnijom provjerom stvarnih potreba pacijenata za lijekovima. Nakon lijekova najveća stavka je potrošni materijal na kojem se može manje utrošiti također racionalnijom uporabom, a trošak možemo smanjiti i na uredskom materijalu. Pokušat ćemo srezati troškove i na energiji, kaže Burić.

Upitni rokovi plaćanja
Dijelu ravnatelja smanjenje ionako nategnutih limita sigurno neće odgovarati, a nekima dolazi kao brzo otrežnjenje nakon lanjskog povećanja limita. U travnju 2008. Ministarstvo zdravstva bolnicama je odobrilo u prosjeku oko 17 posto veće limite, u skladu s tada iskazanim potrebama, što je prema podacima kojima ministra Darka Milinovića zaustavilo generiranje bolničkih dugova koji su u nekim ustanovama navodno počeli i padati. Obzirom da će se sad limiti ponovno smanjiti, stoga je realno očekivati i porast bolničkih dugova, te produženje rokova plaćanja dobavljačima.