Zagrebački mega koncert Marka Perkovića Thomsona je prošao, a osim subjektivnih dojmova i odjeka tog događaja ovih dana padaju i razne financijske računice i aproksimacije. Tko je sve od njega profitirao, u kojoj su mjeri ispunjena očekivanja poduzetnika iz djelatnosti koje su najviše računale na pozitivne efekte koncertnog vikenda, čije je poslovanje omeo, kako glavni akteri u smislu organizacije i logistike stoje s troškovnom stranom…

Gledano iz “žablje perspektive”, scene s golemom masom ljudi protekloga vikenda najviše su nametale razglabanja o pratećoj potrošnji, prije svega u području ugostiteljskih usluga. Porezna uprava i inače na dnevnoj bazi objavljuje ažurirane podatke o fiskalizaciji, a ovom prilikom dala je i prigodni pregled kretanja broja izdanih računa i njihove vrijednosti na razini Grada, kao i podatke za usporedno razdoblje prošle godine.

Može i bez računa

Kad je riječ o fiskaliziranim prometima, najjači trag na sam dan koncerta, u subotu, taj je spektakl ostavio na djelatnosti ugostiteljstva. Kafići, restorani i drugi objekti i oblici pripreme i usluživanja hrane i pića, prijavili su 9,62 milijuna eura prometa, što je za oko 6,4 milijuna ili približno triput više od dnevnog prosjeka prethodnih dana. U tri dana proteklog vikenda ugostiteljski je promet dosegnuo gotovo 16,6 milijuna, dok je, primjerice, u prethodna tri dana iznosio 9,7 milijuna. Isto tako, u odnosu na prvi srpanjski vikend prošle godine (s evidentiranih 8,4 milijuna prometa), od petka do nedjelje promet je bio približno dvostruko veći.

Toliko povećanje prometa državnom proračunu donosi i izdašniji PDV; od registriranog iznosa na fiskalnim blagajnama ugostitelja tijekom ta tri dana državi na ime PDV-a ide oko 3,3 milijuna, što je za oko 1,4 milijuna više nego u prethodna tri “uobičajena” dana i oko 1,6 milijuna više nego u usporedivom lanjskom vikendu.

Kad se uspoređuje broj izdanih računa povećanja su daleko skromnija, iako su na samom koncertnom prostoru pića i hrana predviđena isključivo kartična plaćanja, što znači i izdavanje računa. Međutim, gužve kod ugostitelja u ostalim dijelovima grada koji su se našli na ruti posjetitleja koncerta očito su iskorištene i za masovnija plaćanja bez izdavanja računa. U tom segmentu zacijelo treba tražiti i najzadovoljnije poduzetnike u toj branši. Naime, od onih koji su bili u središtu zbivanja, ovih dana već su se mogli čuti i komentari o neispunjenim očekivanjima profitnih računica, uz ostalo i zbog dostupnosti besplatne vode, a s čime valjda nisu računali prilikom ugovaranja najmova štandova.

Golem angažman

Osjetan rast prijavljenog prometa po izdanim računima, ali osjetno manji, zabilježen je u Gradu i u djelatnostima pružanja smještaja ili taksi službi. Iznajmljivači u sustavu fiskalizacije prijavili su tijekom vikenda 1,84 milijuna eura prometa što je 41 posto više nego u prethodna tri dana i 54 posto više nego u prvom srpanjskom vikendu prošle godine. Isto tako, taksisti su prijavili 1,61 milijun eura prometa odnosno oko 200 milijuna više nego nego u prva tri srpanjska dana te oko 570 milijuna više od usporedivog lanjskog vikenda.

Kad se promatraju sve djelatnosti obuhvaćene fiskalizacijom, prošlotjedni podaci Porezne uprave dijelom odražavaju i činjenicu da je posrijedi vikend prvog velikog turističkog vala, kada Zagreb uobičajeno bilježi pad broja i vrijednosti izdanih računa.

Uz povećane prihode od PDV-a u slučaju državnog proračuna, a u slučaju gradskoga nemale prihode od npr. višetjednog najma prostora, koncert MPT-a je za državne i gradske službe značio i golem angažman ljudi i opreme, s tim da u velikoj mjeri on ide na teret organizatora, uključujući plaćanja tisuća zaštitara, policajaca, zdravstvenih te vatrogasnih službi do čišćenja Hipodroma. Govoreći o troškovima organizacije koncerta, Mirko Gudelj rekao je kako crta još nije podvučena. “Kada se ovakve stvari rade uvijek postoji neki budžet i određena priprema. No, na 12 milijuna eura smo stali s brojanjem, ta brojka će biti puno veća”, istaknuo je. Koliko veća, dakle, ne zna se. Ipak, osim približno 16-17 milijuna eura koliki bi mogao biti prihod od ulaznica, organizatori će dodatnog prihoda imati i od najmova štandova ugostiteljima.

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji